SLUŽBENI GLASNIK GRADA HVARA
O D L U K U
O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA
GRADA HVARA
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Hvara (Sl. glasnik Grada Hvara 2/07, 9/10).
(2) Elaborat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Hvara (u daljnjem tekstu PPUG Hvara), koji je izradila tvrtka GISplan d.o.o. iz Splita, je sastavni dio ove Odluke.
(3) Izmjene i dopune PPUG-a Hvara odnose se na izmjene i dopune tekstualnog i grafičkog dijela elaborata prostornog plana iz stavka 1. ovog članka.
Članak 2.
(1) Elaborat Izmjena i dopuna PPUG-a Hvara sastoji se od tekstualnog dijela, grafičkog dijela i obveznih priloga uvezanih u knjizi 1 i elaborata “Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti”, uvezanog u knjizi 2.
(2) Knjiga 1 sadrži:
I. TEKSTUALNI DIO – Odredbe za provođenje
POLAZIŠTA I CILJEVI
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1 Građevine od važnosti za državu i županiju
2.2 Građevinska područja naselja
2.2.1 Mješovita namjena naselja
2.2.2 Ostale namjene
2.3 Izgradnja izvan građevinskog područja
2.4 Negrađevna područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.1 Poslovna namjena
3.1.1 Zone poslovne namjene u građevinskom području naselja
3.1.2 Izdvojena građevinska područja gospodarske, poslovne namjene
3.2 Ugostiteljsko turistička namjena
3.2.1 Zone ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naselja
3.2.2 Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene
3.3 Sport i rekreacija
3.3.1 Zone unutar građevinskog područja naselja
3.3.2 Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1 Objekti i uređaji cestovnog prometa
5.2 Pomorski i zračni promet
5.3 Telekomunikacije
5.4 Elektroopskrba
5.5 Vodoopskrba i odvodnja
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1 Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
6.2 Područja ekološke mreže
6.3 Zaštita kulturno povijesnih spomenika i cjelina
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1 Zaštita voda
8.2 Zaštita od voda
8.3 Zaštita i sanacija ugroženih dijelova okoliša
8.4 Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1 Obveza izrade prostornih planova
9.1.1. PPPPO Pakleni otoci
9.1.2 Obveza izrade UPU
9.1.3 Obveza izrade DPU
9.1.4 Postupanje s važećim planovima
9.1.5 Izgradnja na temelju PPUG
9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
II. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina 1:25000
2. Infrastrukturni sustavi 1:25000
3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora 1:25000
3.a Zaštita kulturnih dobara
3.b Zaštita prirode
3.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
3.d Ekološka mreža
4. Građevinska područja 1:5000
4.1 Građevinska područja – područja za
poljoprivredna gospodarstva 1:10000
III. OBVEZNI PRILOZI
A. Obrazloženje
B. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Izmjena i dopuna PPUG-a
C. Zahtjevi i mišljenja iz čl. 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
D. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
E. Evidencija postupka izrade i donošenja Izmjena i dopuna PPUG-a
F. Sažetak za javnost
(3) Kartografski prikazi grafičkog dijela elaborata Izmjena i dopuna PPUG-a Hvara zamjenjuju kartografske prikaze iz članka 2. Odluke o donošenju PPUG-a Hvara (Sl. glasnik Grada Hvara 2/07, 9/10).
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
Članak 5. briše se.
Članak 4.
(1) U članku 9. točki 1.2., iza alineje 2. dodaje se alineja:
- sport i rekreacija
(2) U točki 2. iza alineje 1. dodaje se alineja:
- gospodarske šume
(3) Pod naslovom ‘II Prometne površine’, u točki 2. ispred riječi: ‘županijskog značaja’ dodaju se riječi: ‘međunarodnog značaja’. Riječi: ‘privezište, privez’ brišu se.
(4) U točki 3. iza riječi: ‘helidromi’ dodaju se riječi: ‘aerodrom na vodi’.
Članak 5.
U članku 10. u stavku 1. u alineji b) iza riječi: ‘poslovnih’ dodaje se riječ: ‘sportskih’.
Članak 6.
(1) U članku 11. u alineji 1. brišu se riječi: ‘- Vira sa zaobilaznicom Hvara’.
(2) Iza alineje 2. dodaje se:
- lokacija za sunčevu elektranu Hvar – planirana
- vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta – podsustav Hvar
- glavna meteorološka postaja Hvar
Članak 7.
(1) U članku 12. iza alineje 2. dodaje se:
- županijska cesta br.6269 Vira – Hvar (D116)
- županijska cesta br.6280 Dubovica (D116) – Sv. Nedjelja (L67190)
- luka Hvar – luka za javni promet od međunarodnog značaja
(2) U alineji 4. koja postaje alineja 7. iza riječi: ‘marina Palmižana’ dodaje se zarez i riječi: ‘Sv. Nedilja, Hvar’
(3) Alineja 5. briše se.
(4) Iza alineje 8. (dosadašnja alineja 6.) dodaje se:
- TS 110/10(20)kV Hvar – planirana
(5) Iza alineje 11. (dosadašnja alineja 8.) dodaje se:
- aerodrom na vodi Hvar
- iskrcajna mjesta za prihvat ribe – Hvar, Vira, Sv.Nedilja
Članak 8.
U članku 15. stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase:
”Obiteljska kuća je građevina koja može imati maksimalno 4 stambene jedinice. Građevine mogu biti slobodno stojeće ili poluugrađene. Ne dopušta se gradnja nizova. Ako se gradi unutar zona mješovite namjene obiteljska kuća može sadržavati i poslovni prostor za tihe i čiste poslovne djelatnosti, definirane u članku 16. i 16.a te za ugostiteljsko turističku djelatnost (sobe ili apartmani) koji može zauzimati maksimalno 30% GBP-a.
Stambeno poslovne građevine su građevine koje uz stambene moraju sadržavati najmanje 30% GBP poslovnih djelatnosti, definiranih u članku 16. i 16.a. Građevina može sadržavati maksimalno 400m2 poslovnog prostora odnosno maksimalno 4 ugostiteljsko turističke smještajne jedinice. Građevine mogu biti isključivo slobodno stojeće.”
Članak 9.
U članku 16. stavak 3. i 4. mijenjaju se i glase:
”Iznimno, isključivo za građevine turističko ugostiteljske namjene sa smještajnim kapacitetima primijenit će se odredbe iz članka 22.
Bučne i potencijalno štetne djelatnosti (manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, proizvodnja betonske galanterije, betonare, pilane, stolarije, klaonice, prodaja građevinskog materijala, ugostiteljske djelatnosti s glazbom i sl.) mogu se locirati isključivo u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske, poslovne namjene.”
Članak 10.
Iza članka 16. dodaje se članak 16a. koji glasi:
”Poslovne djelatnosti koje su kao sekundarna namjena dopuštene unutar mješovite namjene naselja propisane su za tri prostorne cjeline:
1. Na Trgu Sv. Stjepana, Obali Fabrika, Obali Riva:
a) sve vrste turističke djelatnosti osim hostela,
b) sve ugostiteljske djelatnosti osim disco kluba, disco bara, noćnog kluba,
c) od trgovačkih djelatnosti prodaja prehrambenih proizvoda, tekstilnih proizvoda, konfekcija i proizvodi od krzna, obuća i pribor, knjige, školski i kancelarijski materijal, drogerijska roba, lijekovi, duhanske prerađevine, šibice i pribor, foto aparati, instrumenti, elektrotehnički i elektronski aparati, dijelovi i pribor, elektrotehnički materijal i rasvjetna tijela, galanterija, bižuterija, suveniri, igračke, muzički instrumenti, parfumerijski i kozmetički proizvodi, proizvodi za sport, lov, ribolov i kampiranje, filatelija i pribor, antikviteti i umjetnička djela, proizvodi domaće radinosti i umjetnički zanati, cvijeće, prodaja dnevnih i povremenih novina i časopisa,
d) od zanatskih djelatnosti optičarska, urarska, zlatarska i frizerska za muškarce i žene.
2. U Kulturno-povijesnoj cjelini Grada Hvara (izuzev prostora pod točkom 1.) utvrđenoj rješenjem Ministarstva kulture i upisanoj u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Split broj : 24/381-70 od 25. prosinca 1970. godine:
a) sve turističke djelatnosti osim hostela,
b) ugostiteljske djelatnosti: restoran, gostionica, zdravljak, pizzeria, slastičarnica, konoba, krčma, bistro,
c) od trgovačkih djelatnosti prodaja žitarica i mlinskih proizvoda, povrća, voća i prerađevina, mesa, peradi i prerađevina, bezalkoholnih pića, ribe i prerađevina, životnih namirnica i predmeta za kućne potrebe, tekstilnih proizvoda, konfekcije i proizvoda od krzna, obuće i pribora, proizvoda od gume, kaučuka i plastičnih masa, kože, elektro-tehničkih i elektronskih aparata, radio i TV aparata, mašina, dijelova i pribor, elektrotehničkog materijala i rasvjetnih tijela, keramike, stakla i porculana, proizvoda od plastike, boja, lakova i pribora, knjižare, školskog i kancelarijskog materijala, drogerijske robe, duhanskih preradevina, šibica i pribora, foto aparata, instrumenata i aparata za nastavu, istraživanje i profesionalnu upotrebu, galanterije, bižuterije, igračaka, muzičkih instrumenata, pribora i muzikalija, parfumerijskih i kozmetičkih proizvoda, proizvoda za sport, lov, ribolov i kampiranje, filatelije i pribora, antikviteta i umjetničkih djela, proizvoda domaće radinosti i umjetničkih zanata, cvijeća, ukrasnih ribica, ptica i drugih domaćih i egzotičnih životinja, perja, prodaja dnevnih i povremenih novina i časopisa.
d) od zanatskih djelatnosti: klima i rashladne uređaje, elektro-instalaterska, elektro-mehaničarska za slabu struju, soboslikarska i ličilačka, izrada odjeće od kože i krzna, stolarska, mesarska, optičarska, urarska, kozmetičarska, graverska, pečatorezačka, zlatarska, staklo-brusačka i staklo-rezačka, izrada kožne galanterije, obućarska i izrada gornjih dijelova obuće, krojačka za mušku i žensku odjeću, izrada šešira i kapa, parketarska, drvo-modelarska, tapetarska, dekoraterska, kobasičarska, frizerska za muške i ženske, dimnjačarska, pranje odjeće i pedikerska.
3. U svim ostalim dijelovima grada primjerene prostorije mogu se koristiti za obavljanje svih prethodno nabrojanih turističkih, zanatskih i trgovačkih djelatnosti, te ugostiteljskih djelatnosti osim disco kluba i svih djelatnosti na otvorenom prostoru.
(1) Na cijelom prostoru grada poslovne prostorije (u skladu s drugim zakonima i propisima) mogu se koristiti kao uredski prostori trgovačkih društava i obrtnika, državnih službi i ustanova te drugih subjekata, za pošte i banke, za pružanje intelektualnih usluga, kao i za obavljanje drugih djelatnosti iz oblasti kulture, školstva i športa.“
Članak 11.
U članku 17. stavku 2. riječi: ’20%’ zamjenjuju se riječima: ’15%’.
Članak 12.
(1) Ispred članka 18. dodaje se naslov: ’Obiteljske kuće’.
(2) U članku 18. u stavku 1. alineji 1. iza riječi:’500m2’ dodaje se: ’u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, a 400m2 u izgrađenom dijelu građevinskog područja,’.
(3) U alineji 2. iza riječi ‘400m2’ dodaje se: ’u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, a 300m2 u izgrađenom dijelu građevinskog područja.’.
(4) Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
”Izuzetno se za čestice koje, zbog postojeće okolne izgradnje i postojećih prometnica kojima su omeđene, ne mogu ostvariti zadanih 400m2 omogućava smanjenje minimalne površine čestice za 25%.
U slučaju zamjene postojeće građevine zadržava se postojeća površina građevne čestice.”
(5) U stavku 4. (dosadašnji stavak 2.) riječi: ‘Kig=0,25’ zamjenjuju se riječima: ‘kigN=0,30 za slobodno stojeće građevine, a kigN=0,35 za dvojne (poluugrađene) građevine. U na stavku se dodaje rečenica: ” Maksimalna iskorištenost građevne čestice – nadzemna, za slobodnostojeće građevine je kisN=0,9, a za dvojne kisN=1.05.”.
(6) U stavku 6. (dosadašnji stavak 4.) riječi: ‘180m2’ zamjenjuju se riječima: ‘200m2’, a riječi: ‘225m2’ zamjenjuju se riječima: ‘250m2’. Rečenice 2. i 3. zamjenjuju se rečenicom: ‘Minimalna tlocrtna površina građevine iznosi 60m2’.
Članak 13.
(1) U članku 19. u stavku 1. riječi: ’E=Po+P+1+Pk’ zamjenjuju se riječima: ’E=Po/S i 3 etaže’, a riječi: ’V=8m’ zamjenjuju se riječima: ’V=9m’.
(2) Stavak 2. briše se.
(3) U stavku 2. (dosadašnji stavak 3.) iza riječi: ’čestice’ dodaju se riječi: ’u neizgrađenom dijelu građevinskog područja’.
(4) Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. – 6. koji glase:
”U izgrađenom dijelu građevinskog područja minimalna udaljenost od ruba građevne čestice i od prometne površine iznosi 4m.
Izuzetno, ako je susjedna građevina već izgrađena bliže međi, udaljenosti od ruba građevne čestice mogu biti i manje od 4,0m, uz uvjet da nema otvora na tom pročelju. Udaljenost građevine od granice čestice može biti min. 1,0m, ali ne može biti manja od udaljenosti susjedne građevine prema toj međi. Otvorom u zidu ne smatraju se ventilacijski otvori do 0,5m2, odnosno fiksno neprozirno ostakljenje do 2,0m2 (mutno staklo, staklena opeka i sl.).
Ako se na pročelju građevine gradi balkon, loggia ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen min. 3,0m od susjedne čestice.
U zonama prostorno planske zaštite (definiranima u čl. 90. ovih Odredbi) omogućava se smještaj građevine na udaljenosti 2,0m od ruba građevne čestice i od prometne površine. Ako je udaljenost od susjedne čestice manja od 4,0m, na tom pročelju ne mogu se izvoditi otvori. U slučaju da se nova građevina interpolira između postojećih građevina smještenih na granici građevne čestice prema prometnoj površini, moguć je smještaj nove građevine na isti način. ”
Članak 14.
Članak 20. briše se.
Članak 15.
(1) Ispred članka 21. dodaje se naslov: ’Stambeno-poslovne i poslovne građevine’.
(2) U članku 21. u stavku 2. iza briječi: ”čestice” dodaje se crtica i riječ: ”nadzemna”. Riječi: ’kig=0,25’ zamjenjuju se riječima: ’kigN=0,30’. U nastavku se dodaje rečenica: ” Maksimalna iskorištenost građevne čestice -nadzemna je kisN=0,9.”.
(3) U stavku 3. riječi: ’200m2’ zamjenjuju se riječima: ’250m2’. Druga rečenica u stavku se briše.
(4) U stavku 4. riječi: ’E=Po+P+1+PK’ zamjenjuju se riječima: ’E=P/S i 3 etaže’, a riječi: ’8m’ zamjenjuju se riječima: ’9m’.
(5) U stavku 5. ispred riječi: ’5m’ dodaju se riječi: ’4m, a od prometne površine’.
Članak 16.
(1) Ispred članka 22. dodaje se naslov: ’Građevine ugostiteljsko-turističke namjene’.
(2) U članku 22. u stavku 1. brišu se riječi: ”koje se grade”.
(3) U stavku 2. riječi: ’isključivo hoteli’ zamjenjuje se riječima: ’apart hotel, hotel baština, hostel’. Posljednja rečenica u stavku briše se a umjesto nje dodaje se rečenica: “Hosteli se mogu graditi samo u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.”.
(4) Stavci 3. i 4. brišu se.
(5) Stavak 3. (dosadašnji stavak 5.) mijenja se i glasi: ” Najmanja površina građevne čestice iznosi: 800m2 za pansion, 1000m2 za hostel, a 1500m2 za aparthotel.
(6) U stavku 4. (dosadašnji stavak 6.) riječ:”kig” zamjenjuje se sa: ”kigN”. Brišu se riječi: ’za pansion i hotel’ i ’može se dodati još 0,05 za bazen’.
(7) U stavku 6. (dosadašnji stavak 8.), brišu se riječi: ’Za hotel ili pansion’, a stavak počinje sa riječi: ’Visina’. Riječi: ’E=Po+P+2’ zamjenjuju se riječima: ’E=Po/S i 3 etaže’.
(8) U stavku 9. (dosadašnji stavak 11.) brišu se riječi: “i zamjene”. Riječ: ’UPU’ zamjenjuje se riječima: ’konzervatorske podloge’.
Članak 17.
Iza članka 22. dodaje se naslov: ’Rekonstrukcija postojećih i ozakonjenih građevina’ i novi članak 22.a. koji glasi:
“Građevine koje su građene unutar parametara određenih ovim Planom (kigN, visina, udaljenost od međe) mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima za novu gradnju.
Građevine koje odstupaju od jednog ili više parametara određenih ovim Planom mogu se rekonstruirati do maksimalnog intenziteta propisaog za novu izgradnju (kis i katnost), a ostale propisane uvjete uređenja (kigN, smještaj i oblikovanje građevine, veličina i uređenje građevne čestice i td.) je potrebno poštivati ukoliko su oni primjenjivi na postojeću legalnu izgrađenost. Ako se nadograđuje građevina čiji je kigN veći od propisanog, nadograđene etaže moraju zadovoljiti propisani kigN.
Obiteljske kuće rekonstruiraju se na čestici minimalne površine 200m2. Stambeno poslovne i poslovne građevine rekonstruiraju se na čestici minimalne površine 800m2.
Za područje ‘zbijeni dio naselja’ u Milni kisN građevine ne smije prelaziti 1,20, a građevine se mogu rekonstruirati na postojećim česticama.
Radi zatečenog stanja na terenu proizašlog iz neusklađenosti katastarskih podloga u obuhvatu DPU Ograde građevine se mogu rekonstruirati na postojećim česticama do maksimalne izgrađenosti KigN=0,4, a koeficijent iskorištenosti – nadzemni (kisN) čitave građevine ne smije prelaziti 0,9. Ostale propisane uvjete uređenja je potrebno poštivati ukoliko su oni primjenjivi na postojeću legalnu izgrađenost.
U uvali Stiniva građevine se rekonstruiraju na postojećim česticama do maksimalne visine V=6m odnosno E=P+1, a maksimalni koeficijent izgrađenosti . nadzemni iznosi KigN=0,50. Građevina se može graditi na rubu građevne čestice, uz uvjet da na pročeljima koja su od ruba čestice udaljena manje od 4m nema otvora. Balkon, loggia ili prohodna terasa moraju biti udaljeni min. 2m od susjedne čestice.”
Članak 18.
(1) Ispred članka 23. dodaje se naslov: ’Pristup na prometnu površinu’.
(2) U članku 23. u stavku 1. brišu se riječi: ’stambene’ i ’javno’. Dio rečenice iza riječi: ’površinu’ briše se i zamjenjuje riječima: ’prema uvjetima iz čl.67’.
(3) U stavku 2. iza riječi: ’cjelina’ dodaju se riječi: ’i u zbijenim dijelovima naselja označenim na kartografskom prikazu br.4., na dijelovima gdje zbog postojeće izgradnje nije moguće osigurati kolni pristup do građevne čestice,’. Riječ: ’javnu’ briše se. Iza riječi: ’1,5m’ dodaju se riječi: ’a dužine maksimalno 50m’.
(4) Stavak 3. briše se.
Članak 19.
(1) Ispred članka 24. dodaje se naslov: ’Arhitektonsko oblikovanje’.
(2) U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi: ’ Građevine mogu biti građene u kamenu, obložene kamenom kao vanjskim slojem višeslojnog zida, ili žbukane u bojama, u skladu s elementima tradicijskog graditeljstva. Nije dozvoljeno oblaganje pročelja kamenim pločama. Žbuka može biti bijela, svijetli oker ili u drugim svijetlim nijansama iz palete prirodnih boja oker i crveme proizašlih iz nijansi oker ili crvene cigle.. Ako se pročelja oblažu kamenom, oblaganjem moraju biti obuhvaćeni volumeni a ne pojedinačne plohe. Potrebno je koristiti tradicionalne načine obrade kamena, odnosno suvremene interpretacije istih, bez isticanja fuga u drugoj boji i bez korištenja završne obrade kamena tipa bunje (bunjice). Oblaganje i gradnja kamenom izvodi se u horizontalnom ravnom vezu s istom visinom kamena.”
(3) Stavak 3. mijenja se i glasi: ‘Građevine oblikovati na tradicijski način ili tako da se tradicijski elementi gradnje interpretiraju na suvremeni način, uz poštivanje tradicionalnih materijala. Za građevine oblikovane na suvremeni način uvjeti za tradicijsku gradnju nisu obvezujući, već se koriste samo kao polazišne smjernice pri oblikovanju.‘
(4) U stavku 4. riječ: “hijerarhizacija” zamjenjuje se sa: “gradacija”, a riječ: “adicije” zamjenjuje se sa: “dodaci”.
(5) Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
Prilikom oblikovanja, građevina na tradicijski način, obvezno je poštivati sljedeće uvjete:
– loggie se mogu graditi od kraja do kraja ruba fasade, dok balkoni moraju biti kraći po dužini za minimalno 0,5m od ugla objekta
– na zabatnim stranama ne dozvoljava se natkrivanje balkona s armiranobetonskom pločom
– otvori – vrata i prozori na građevinama moraju biti u klasičnom dalmatinskom omjeru (npr. širina/visina: 100/120cm, 110/140cm, 120/140cm, 100/140cm), a balkonska vrata 100/200cm, 120/220cm, 140/220cm. zatvori trebaju biti isključivo dalmatinske škure ili grilje. Kod loggia, može se izvoditi staklena stijena i većih dimenzija, sa zatvorom od grilja
– vanjska stubišta u pravilu se grade za pristup do prve etaže građevine. Ne dozvoljava se gradnja vanjskih stubišta za pristup do ostalih katova građeine (II kat, potkrovlje), ukoliko to pad terena ne omogućava
– ne dopušta se spajanje vrata i prozora ‘na koljeno’, osim u prizemnim i suterenskim etažama građevine.
– nad dvorištima i terasama dozvoljava se odrina (pergola), na nenatkrivenim terasama i balkonima dozvoljava se platnena tenda
(6) Na kraju stavka 6. (dosadašnji stavak 5.) dodsje se rečenica koja glasi: “Ne smiju se mijenjati prevladavajući smjerovi sljemena karakteristični za pojedine ulice ili dijelove naselja.”.
(7) U stavku 7. (dosadašnji stavak 6.) riječ: “mediteran” briše se i umjesto nje dodaju se riječi: “utoreni crijep – francuzica”. Briše se riječ: “isključivo”. Na kraju stavka dodaje se rečenica: ‘Luminari se mogu postavljati i na fasadi građevine.’
(8) U stavku 8. (dosadašnji stavak 7.) iza riječi: ‘kontinuiran’ dodaj se zarez i riječi: ‘osim u slučaju kada su luminari postavljeni na fasadi građevine.’
(9) Iza stavka 8. (dosadašnji stavak 7.) dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
“Krovište ne smije imati strehu te vijenac krova može biti maksimalno 25cm istaknut od ruba fasade objekta, a na zabatu 10cm. U starim dijelovima naselja krovni vijenac izvodi se od kamenih ploča.”
(10) Iza stavka 10. (dosadašnji stavak 8.) dodaju se novi stavci 11. – 15. koji glase:
“U područjima izvan zona A i B konzervatorske zaštite, moguća je gradnja ravnog krova, a unutar navedenih zona zaštite samo na temelju konzervatorske studije koja će utvrditi opravdanost takvog zahvata. Na postojećim kućama s ravnim krovom unutar zone B zaštite kulturno povijesne cjeline grada Hvara moguća je gradnja uvučenog nadgrađa, također na temelju konzervatorske studije koja će utvrditi opravdanost takvog zahvata.
U slučaju gradnje građevine s ravnim krovom moguća je gradnja uvučenog nadgrađa, uz sljedeće uvjete:
– gornji rub ogradne terase ne prelazi zadanu maksimalnu visinu građevine
– kut što ga zatvara najviša točka vanjskog ruba nadgrađa i rub ravnog krova (na sve 4 strane građevine) ne smije biti veći od 22˚.
Na postojećim ravnim krovovima višestambenih građevina na području Križna luka, Križa i Vrisak zabranjuje se svaka nadogradnja krovnih etaža, s ravnim ili kosim krovovima. Ne dozvoljava se prenamjena i dogradnja podrumskih prostora u nove stambene jedinice, te izgradnja na zelenim površinama koje okružuju višestambene građevine.
Prilikom rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim dijelovima građevine.
Postojeće dimnjake (fumare), specifične po svojoj gradnji, treba održavati, a u slučaju rekonstrukcije građevine treba ih zadržati.”
(11) Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 16.
(12) Iza stavka 16. (dosadašnji stavak 9.) dodaje se novi staval 17. koji glasi: “U zaštićenim cjelinama zatvori; grilje i škure moraju biti od drva, a oluci pocinčani ili bakreni. Ne dopušta se vođenje instalacija na pročeljima građevina.“.
Članak 20.
(1) Ispred članka 25. dodaje se naslov: ’Uređenje građevne čestice’.
(2) U članku 25. u stavku 4. prva rečenica se briše. Na kraju stavka 4. dodaju se rečenice: ’Ukoliko ograda služi i kao potporni zid, onda se dio koji funkcionira kao potporni zid izrađuje od betona u kombinaciji sa kamenom na vidljivoj strani zida, a nad njim se izvodi ograda maksimalne visine 120 cm. Maksimalna visina potpornog zida iznosi 2m, a u slučaju da se iza potpornog zida planira garaža ili pomoćne prostorije iznosi 3,5m.’
(3) Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
Na građevnoj čestici moguće je urediti prostor s otvorenim ložištem, roštiljem ili kaminom, na minimalnoj udaljenosti od susjednih čestica od 3,0m.
(4) Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
Članak 21.
(1) Ispred članka 26. dodaje se naslov: “Pomoćne građevine”.
(2) U članku 26. u stavku 1. u 1. rečenici, iza riječi: ’ljetne kuhinje’ dodaje se zarez i riječi: ’bazeni i sl.’
(3) U stavku 1. u alineji 2. riječi: ’iste uvjete udaljenosti’ zamjenjuju se riječima: ’minimalnu udaljenost’, a riječi: ’kao glavna građevina’ zamjenjuju se riječima: ’3m’.
(4) Na kraju alineje 3. dodaje se rečenica: ’Odredba se ne odnosi na građevine s funkcijom kuhinje ili druge namjene koja predviđa upotrebu roštilja s dimnjakom, otvorenog ložišta, kamina i sl.’
(5) Iza alineje 3. dodaju se nove alineje 4. i 5. koje glase:
- garaže je moguće graditi na udaljenosti od najmanje 3m od ruba kolnika ukoliko se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa. Udaljenost garaže od državne ili županijske ceste određuje se prema posebnim uvjetima
- otvorene bazene je moguće smjestiti uz rub građevne čestice, uz uvjet da je susjedna čestica negradiva
(6) U stavku 2. prva rečenica se briše.
Članak 22.
(1) Ispred članka 27. dodaje se naslov: „Minimalni broj parkirališnih mjesta“.
(2) U članku 27. u stavku 1. riječi: ’te 1,5PGM na 100m2 brutto izgrađenog prostora za poslovne građevine’ zamjenjuju se riječima: ’a za ostale namjene normativi su propisani u čl.70.’
(3) Stavak 2. mijenja se i glasi:
“Nije moguć smještaj parkirališta na čestici na način da se na njega pristupa izravno s prometnice. Prenamjena garaža u sklopu višestambenih građevina nije dopuštena.
(4) U stavku 3. zadnja rečenica se briše i zamjenjuje rečenicama:
„Ulazna rampa u podrum neće se smatrati najnižom kotom terena uz građevinu. Unutar potpornog zida moguće je formirati ulazni otvor širine maksimalno 2,5m. Ne mogu se planirati prozori ili drugi otvori osim ulaznog.“
(5) Stavak 4. briše se.
(6) U novom stavku 4. (dosadašnji stavak 5.) riječ: ‘samo‘ briše se. Riječi: ‘4m‘ zamjenjuje se riječima: ‘6m ili dva kolna ulaza maksimalne širine 3m‘.
Članak 23.
(1) Ispred članka 28. dodaje se naslov: „Posebni uvjeti gradnje“.
(2) U članku 28. u stavku 1. brišu se riječi: ’Sv. Nedjelja’.
(3) U stavku 2. brišu se riječi: ’Urbanističkim planom uređenja prostora, koji će se izraditi’ i riječi: „nadležne službe zaštite“.
(4) U stavku 3. riječ: ’UPU’ zamjenjuje se riječima: ’konzervatorske podloge’.
(5) Stavak 4. mijenja se i glasi: ’ Izuzetno se za područje Punta u Milni (zbijeni dio naselja – zona a) radi zatečene parcelacije i izgrađenosti dopušta izgradnja na postoječim česticama, udaljenost od granice čestice 2 m, odnosno gradnja na granici čestice pod uvjetom da građevina na toj strani nema otvore, ili ukoliko se na istu naslanja susjedna građevina, te maksimalna nadzemna izgrađenost parcele kigN=0,40. Ova odredba vrijedi isključivo za čestice za koje ne postoji mogućnost potrebnog povećanja površine (omeđene već izgrađenim susjednim građevnim česticama) na navedenom području.
(6) Stavak 5. mijenja se i glasi:
„U obuhvatu DPU-a Biskupija i Ograde i UPU-a Pais (zone b) ograničava se maksimalna visina građevina na 7,5m.“
(7) U stavku 6. riječ: ‚Fabrika‘ zamjenjuje se riječima: ‚Križni rat‘. Iza riječi: ‘označena kao‘ dodaju se riječi: ‘zone c –‘. Na kraju stavka dodaje se: ‘Dozvoljavaju se manje preinake na fasadi, u svrhu poboljšanja korištenja građevine, uz prethodne uvjete nadležnih konzervatorskih službi. Omogućava se rekonstrukcija ili zamjena postojećih pomoćnih građevina, uz korištenje tradicionalnih materijala te gradnja bazena. Za nedovršenu građevinu na č.z. 57/14 omogućava se nadogradnja jedne etaže maksimalne tlocrtne površine 200m2. Za zonu Sv. Marak koja se nalaze u zoni B kulturno-povijesne cjeline grada Hvara uz navedene vrijede i posebni uvjeti nadležne službe zaštite.’
(8) Stavak 7. mijenja se i glasi:
„Za dio naselja Hvar – Križni rat, označenom na kartografskom prikazu br. 4 kao zona d – “stanovanje u zelenilu” propisuju se sljedeći uvjeti gradnje:
– minimalna površina parcele 1000 m2, maksimalna izgrađenost – nadzemna KigN =0,15, maksimalna tlocrtna površina građevine 150 m2, maksimalni KisN =0,30, maksimalna visina građevine E=Po/S i 2 etaže, odnosno V= 7 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornjeg ruba vijenca.“.
(9) Stavak 8. mijenja se i glasi:
“Za dio naselja Hvar – Zastup (rahla izgradnja – zona e) propisuje se :
– minimalna površina građevne čestice od 800m2, maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,20, maksimalna tlocrtna površina građevine 200m2, maksimalni broj etaža je Po/S i 2 etaže odnosno V=7m.”
(10) Stavak 9. mijenja se i glasi:
“Za gradnju na č.z. 47/1 i 53/15 (bivši Jugometal – zona f) propisuju se posebni uvjeti gradnje radi zaštite postojećeg zelenila u obalnom području. Na č.z. 47/1. moguća je rekonstrukcija postojeće građevine u sadašnjim gabaritima ili zamjena novom građevinom u istim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Gradivi dio čestice obuhvaća površinu pod postojećom građevinom, uz mogućnost manjih odstupanja radi kvalitetnijeg oblikovanja, ali bez povećanja površine gradivog dijela. Zadržava se postojeća površina građevne čestice. Na č.z.53/15 uređuje se postojeće zelenilo bez mogućnosti gradnje. “
(11) Iza stavka 9. dodaju se novi stavci 10. – 14. koji glase:
Na području između ul. Antifašizma (državna cesta) i ul. Higijeničkog društva, na čestici površine max. 7000m2, a min. 5500m2, omogućava se realizacija gradskog projekta –poslovnog kompleksa (zona g). Kompleks se gradi kao kaskadna građevina zbog denivelacije terena od cca. 20m. U sklopu gradnje, potrebno je rekonstruirati postojeće obodne prometnice, a građevinu uklopiti na način da ne ometa preglednost u zavoju prema ul. Higijeničkog društva. Prostorni pokazatelji su:
– potpuno ukopane etaže: kigP(max)=0,60, kisP(max)=1,20, max. dvije etaže
– djelomično ukopane etaže (bar stražnjim zidom prislonjene uz teren): kigN(max)=0,50, kisN(max)=1,30, max. tri etaže
– nadzemne etaže: kigN(max)=0,20, kisN(max)=0,35, max. dvije etaže
Građevina se oblikuje u tri reda kaskada, koje su međusobno odvojene internim prolazima, prema sljedećim uvjetima:
– visina najviše kaskade uz ul. Higijeničkog društva ne može biti viša od apsolutne kote 30,50mnm
– visina srednje kaskade ne može biti viša od apsolutne kote 26,00mnm
– visina najniže kaskade uz ul. Antifašizma ne može biti viša od apsolutne kote 21,50mnm
– pod jednom etažom podrazumijevaju se volumeni unutar sve tri kaskade, koji su međusobno visinski izmaknuti maksimalno 1,5m
– na građevinu se ne primjenjuje odredba o koti uređenog terena iz čl. 123.
Potpuno ukopane etaže služe za smještaj podzemne garaže od čega najmanje 25% parkirališnih mjesta treba biti u javnom korištenju. Djelomično ukopane i nadzemne etaže služe za smještaj javnih, društvenih i poslovnih sadržaja Ne dopušta se izgradnja stambenih i apartmanskih jedinica. U prizemnim dijelovima kojima se pristupa izravno s ulice potrebno je planirati trgovačke, uslužne, ugostiteljske i druge sadržaje od interesa za javne korisnike. U cilju osiguranja realizacije sadržaja od javnog interesa preporuča se korištenje nekog od garancijskih instrumenata. Ostali uvjeti su istovjetni onima za stambeno-poslovne građevine.
Zone s posebnim uvjetima označene su slovima ‘a’ – ‘g’ na kartografskom prikazu br.4. Građevinska područja. U svim zonama s posebnim uvjetima gradnje pristup na prometnu površinu određuje se prema čl. 23, arhitektonsko oblikovanje građevina prema uvjetima iz čl.24., a minimalni broj parkirališnih mjesta prema uvjetima iz čl.27. i 70.
Posebni uvjeti gradnje propisuju se i za postojeću tradicijsku gradnju izvan zona konzervatorske zaštite (postojeće građevine i graditeljski sklopovi koji su izdvojeni od gušće i dobro sačuvane povijesne strukture, a građene su na tradicijski način), u svrhu zaštite ove tipologije gradnje. Uvjeti gradnje opisani su u članku 90.”
(12) Dosadašnji stavci 10. i 11. postaju stavci 15. i 16.
Članak 24.
Iza članka 28. dodaje se naslov: “Uvjeti gradnje u zaštićenim dijelovima naselja” i
novi članak 28a. koji glasi:
”U okviru zaštićenih dijelova naselja se, sukladno rješenjima o zaštiti za urbanu cjelinu grada Hvara i za zašticene ruralne cjeline, rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja), preoblikovanje postojećih gradevina, zamjenska gradnja i interpolacije omogućavaju temeljem konzervatorske podloge i/ili posebnih uvjeta i suglasnosti nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, a u skladu sa slijedećim mjerama zaštite.
Kulturno-povijesna cjelina grada Hvara
Zona A
Intervencije na postojećem građevinskom fondu – Sve građevinske intervencije na postojećim građevinama potrebno je strogo kontrolirati te se stoga dozvoljavaju samo one koje se odnose na sanaciju i održavanje postojećeg stanja uz minimalne zahvate u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji građevina obavezna je upotreba tradicijskih građevnih materijala, oblikovnih elemenata i detalja. U slučaju da valorizacija građevine to dopušta drvene međukatne konstrukcije kamenih kuća mogu se izvesti kao postojeće ili kao konstrukcije spregnute od drvenih greda i ploča od laganog betona. Građevine je potrebno obnavljati zajedno s ograđenim dvorištima s kojima predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Ne dozvoljava se povećanje katnosti postojećih građevina (iznimno u slučaju prilagodbe nekadašnjih gospodarskih potleušica – staja, kuhinja i spremišta suvremenoj namjeni ukoliko to dozvoljavaju postojeći tlocrtni gabariti), a dozvoljava se prenamjena visokih potkrovlja u stambeni prostor uz zadržavanje postojeće geometrije i nagiba krovišta i izgradnju luminara oblikovanog prema tradicijskom modelu. Ne dozvoljava se povećanje tlocrtnih gabarita postojećih građevina. Kod građevina koje su izgrađene neposredno uz gradske zidine nije dozvoljena bilo koja intervencija koja se oslanja na gradske zidine. Ne dozvoljava se cijepanje čestica niti objedinjavanje manjih građevnih jedinica u veće. Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama. Ne dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja i kose krovne plohe. Odstupanje od navedenog moguće je samo u iznimnim slučajevima kod kojih će se temeljem konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere zaštite.
Svim zemljanim radovima moraju prethoditi zaštitna arheološka istraživanja ili arheološki nadzor prema propisanim posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe. Na temelju rezultata provedenih arheoloških istraživanja ili arheološkog nadzora odredit će se daljnji tretman lokacije. U zoni A mogu se izvoditi zaštitna i sistemska arheološka istraživanja. Nakon provedenih istraživanja o prezentaciji nalaza odlučit će nadležna konzervatorska služba.
Rušenje i zamjenska gradnja – U zoni A nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura (uključivo građevina ili dijelova građevina evidentiranih kao ruševine), niti zamjenska gradnja. Za građevine ili dijelove građevina evidentirane kao ruševine dopušta se rekonstrukcija sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Interpolacije i nove strukture – U zoni A nisu dozvoljene interpolacije. Odstupanje od navedenog moguće je samo u iznimnim slučajevima kod kojih će se temeljem konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere zaštite. Ne prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih sadržaja (otvoreni bazeni, garaže).
Legalizacija – Kod građevina koje su izgrađene neposredno uz gradske zidine nije dopuštena legalizacija bilo koje intervencije koja se oslanja na gradski zid.
Uređenje javnih površina, parterna obrada ulica i trgova – Za uređenje javnih površina potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela. Ne dopušta se zamjena izvorne (tradicijske) parterne obrade kamenim pločama suvremenim materijalima.
Uređenje obale – Obvezno je očuvanje obalne crte bez zasipavanja mora i promjene geometrije obale (bilo gradnjom zidanih lukobrana i gatova, bilo postavom pontonskih privezišta).
Zona B
Intervencije na postojećem građevinskom fondu – U zoni B prihvatljive su sve intervencije koje se ne oslanjaju na vanjsko lice gradskih zidina te one koje ne narušavaju vizure i cjelovitost uličnih poteza (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija, rekompozicija, rekonstrukcija uz povećanje katnosti ili povećanje tlocrtnih gabarita) u skladu s valorizacijom same građevine i njezine neposredne okolice. Za svaki pojedini objekt unutar ove zone donosit će se zasebna odluka nadležnog konzervatorskog odjela, a ujedno je potrebno ishoditi sve potrebne akte za odobrenje bilo kakve intervencije. U zoni B nije nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura (uključivo građevina ili dijelova građevina evidentiranih kao ruševine), niti zamjenska gradnja. Zamjenska gradnja izuzetno je moguća na mjestu ruševina tradicijskih građevina te ruševina koje su sačuvane u arheološkom sloju i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu, a mora biti tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora.) Ne dozvoljava se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata (terase u krovištu i krovne terase na ili uz kosi krov), a moguće je izvođenje balkona i luminara sukladno tipološkom obrascu cjeline. Povijesne građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku strukturu te nije dopušteno povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije krovišta samo na dijelu građevine. Nije dopušteno objedinjavanje manjih građevnih jedinica u veće. Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama. Ne dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja i kose krovne plohe postojećih građevina.
Interpolacije i nova izgradnja – Za svaku novu građevinu unutar zone B donosit će se zasebna odluka nadležnog konzervatorskog odjela, a ujedno je potrebno ishoditi sve potrebne akte za odobrenje bilo kakve intervencije. Interpolacije moraju poštovati zatečenu graditeljsku strukturu i položaj na parceli (ugrađena gradnja na već formiranim uličnim potezima). Na parcelama koje neposredno graniče s vanjskim licem gradskog zida nova izgradnja nije dozvoljena. Gradnja otvornih bazena na području zone B nije dopuštena.
Ruralna cjelina Malo Grablje – zona A
Zona A kao zona potpune konzervatorske zaštite obuhvaća izgrađeni dio naselja te se u njoj nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Sve građevinske intervencije potrebno je strogo kontrolirati. Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz minimalne intervencije u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji građevina obavezna je upotreba tradicijskih građevnih materijala i oblikovnih elemenata i detalja. Svi radovi i građevinski detalji na kućama (zidanje u vapnenom mortu s crljenicom, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova utorenim crijepom, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja (sjenice i odrine, kamene balature) i pod nadzorom nadležne konzervatorske službe. U obnovi kuća ne dozvoljava se upotreba armirano-betonske međukatne i krovne konstrukcije. Povijesne građevine trebaju se obnavljati zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, poljoprivrednim površinama, pristupom, krušnim pećima, gustirnama i sl.) Luminari i balkoni nisu karakteristika tradicijskog graditeljstva Malog Grablja stoga se ne dozvoljava povećavati kapacitet građevina podizanjem nadozida i izvedbom luminara u potkrovlju, niti je dozvoljeno graditi balkone. U zoni A nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura (uključivo građevina ili dijelova građevina evidentiranih kao ruševine), niti zamjenska gradnja. Za građevine ili dijelove građevina evidentirane kao ruševine dopušta se rekonstrukcija sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Ne prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih sadržaja (garaže, otvoreni bazeni). Svi pristupni putovi i komunikacije unutar zaseoka trebaju zadržati tradicijsko oblikovanje te ih zadržati u postojećem profilu kao pješačke komunikacije. Sve putove u naselju potrebno je urediti na tradicijski način – grubo obrađenim kamenim blokovima položenim u zemljanom naboju ili opločenjem kamenim pločama. Zona A obuhvaća i poljoprivredne površine između izgrađenih dijelova te poljoprivredne površine koje okružuju naselje, koje s očuvanim graditeljskim fondom tvore jedinstvenu prostornu cjelinu u kojoj se zabranjuje nova izgradnja da bi se sačuvao identitet naselja, suhozidna gradnja međa i podzida te iznimna vizura.
Ruralna cjelina Zaraće – zona A
Zona A kao zona potpune konzervatorske zaštite obuhvaća izgrađeni dio naselja te se u njoj nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Sve građevinske intervencije potrebno je strogo kontrolirati. Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz minimalne intervencije u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji građevina obavezna je upotreba tradicijskih građevnih materijala i oblikovnih elemenata i detalja (zidanje u vapnenom mortu s crljenicom, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova utorenim crijepom, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske vanjske i unutarnje stolarije). U obnovi kuća ne dozvoljava se upotreba monolitne armirano-betonske međukatne i krovne konstrukcije, a kako je karakteristika graditeljstva Zaraća da nema balkona, nije ih dozvoljeno graditi. U zoni A nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura (uključivo građevina ili dijelova građevina evidentiranih kao ruševine), niti zamjenska gradnja. Za građevine ili dijelove građevina evidentirane kao ruševine dopušta se rekonstrukcija sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Ne prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih sadržaja (garaže, otvoreni bazeni). Svi pristupni putovi i komunikacije unutar zaseoka trebaju zadržati tradicijsko oblikovanje. Zona A obuhvaća i poljoprivredne površine izvan izgrađene strukture naselja omeđene suhozidnim međama sa satrim poljskimm putovima i gustirnama koje s očuvanim graditeljskim fondom tvore jedinstvenu prostornu cjelinu u kojoj se zabranjuje nova izgradnja da bi se sačuvao identitet naselja, suhozidna gradnja međa i podzida te iznimna vizura.
Ruralna cjelina Velo Grablje – zona B
U zoni zaštite uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice. Uz mogućnost intervencija u povijesne strukture kod prilagođavanja novim funkcijama i sadržajima, odnosno metoda sanacije, konzervacije, konzervatorske rekonstrukcije, rekompozicije, u zoni B je moguća zamjenska gradnja na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu koja mora biti tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora (tlocrtni gabariti i položaj na parceli, katnost, dvostrešno krovište). Pri rekonstrukciji građevina obvezna je uporaba tradicijskih građevnih materijala (kamen, prirodno pigmentirana vapnena i produžna žbuka, drvo, utoreni crijep ili pokrovne kamene ploče) i oblikovnih elemenata i detalja (streha od lomljenog kamena, izvedba prozorskih okvira u obliku vertikalno položenog pravokutnika, zadržavanje lučnih kamenih nadvoja ulaza u gospodarski dio kuća u prizemlju, ugradnja tradicijske stolarije sa škurama). Ne dozvoljava se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata (balkoni) te gradnja garaža i otvorenih bazena. Zaštita uključuje skladno izvedeno tradicijsko popločenje dijela putova (kameni obluci, kogule) i javnih površina koje su u Velom Grablju iznimno dobro očuvane.
Ruralna cjelina Brusje – zona B
U zoni B se nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama te je uz intervencije na povijesnim strukturama dopušteno unošenje novih. Osnovne zahvate u prostoru i na pojedinim prostornim elementima i njihovim dijelovima, koji ujedno odgovaraju potrebama zaštite i racionalnog korištenja prostora potrebno je svesti na konzervaciju, rekonstrukciju, rekompoziciju i interpolaciju po načelu tipološke usklađenosti. Nije dozvoljeno povećavati kapacitet građevina podizanjem nadozida u potkrovlju i izvedbom luminara, niti je dozvoljeno graditi balkone. Dogradnje je potrebno oblikovno uskladiti s izvornom graditeljskom strukturom. Vertikalne komunikacije između 1. i viših katova potrebno je planirati unutar objekta. Svi radovi i građevinski detalji na kućama (zidanje kamenom u vapnenom mortu, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta i drvene međukatne konstrukcije, pokrivanje krovova kupom kanalicom, utorenim crijepom ili kamenim pločama, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja te u skladu s tipološkim karakteristikama cjeline koje su opisane u poglavlju V. Tipologija građenja ovog Konzervatorskog elaborata. Povijesne građevine potrebno je obnoviti cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, poljoprivrednom površinom, pristupom, gustirnama i sl.). Kod nove gradnje potrebno je poštovati izvornu tipologiju građenja u pogledu:
– tlocrtnih gabarita – ne odobravaju se razvedeni tlocrti,
– katnosti – maksimalno P+2
– oblikovanja krovišta – propisuju se dvostrešna krovišta nagiba prilagođenog pokrovu (min 300)
– dispozicije i dimenzija otvora – propisuju se otvori u formi vertikalno položenog pravokutnika.
Kod nove gradnje je nepoželjno nekritičko preuzimanje tradicijskih oblika. Legalizacija je dopuštena samo u onim slučajevima u kojima po ocjeni nadležne konzervatorske službe nije degradirana graditeljska baština, odnosno povijesna tipologija izgradnje. Unutar izgrađene strukture Brusja putevi su prilagođeni mjerilu i karakteru naselja te ih treba zadržati u postojećem profilu kao pješačke komunikacije. Sve puteve u naselju poželjno je urediti na tradicijski način – grubo obrađenim kamenim blokovima ploženim u zemljanom naboju ili opločanjem kamenim pločama. Garaže i parkirališna mjesta u tipologiji ugrađene gradnje ne uvjetovati na građevinskoj parceli već riješiti promet u mirovanju izvan/na prilazu stambeno-gospodarskim nizovima. U projektiranju razvoda kanalizacije potrebno je poštovati postojeću parternu obradu. Opskrbu sanitarnom vodom riješiti osposobljavanjem postojećih gustirni. Elektroinstalacije treba voditi podzemno. Način i mjesto postave priključnih ormarića i brojila na povijesnim/tradicijskim građevinama dogovoriti s nadležnom konzervatorskom službom. Položaj i oblikovanje trafostanice također treba dogovoriti s nadležnom konzervatorskom službom. Solarne kolektore u zaštićenom dijelu naselja nije dozvoljeno postavljati na krovove. Mogu se eventualno smjestiti na zapuštenim poljoprivrednim površinama izvan izgrađene strukture naselja. Gradnja bazena nije dozvoljena.”
Članak 25.
Iza članka 28a. dodaje se članak 28b. koji glasi:
”U zaštićenim povijesnim cjelinama pristup na prometnu površinu određuje se prema čl. 23, arhitektonsko oblikovanje građevina određuje se prema uvjetima iz čl.24. ako je to u skladu s uvjetima nadležnih konzervatorskih službi, a minimalni broj parkirališnih mjesta prema uvjetima iz čl.27. i 70.
Maksimalna visina građevina u zoni B unutar naselja Grada Hvara iznosi 9m.”
Članak 26.
(1) U članku 29. stavak 1. briše se riječ: ”vjerskih”.
(2) U stavku 2. iza riječi: ”Dolac” dodaju se riječi: ”Zdravstvenog centra”.
(3) Stavak 3. Briše se. Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
(4) Dodaje se stavak 4. koji glasi:
”Sakralni kompleksi unutar zona konzervatorske zaštite mogu mijenjati namjenu ako se to dopusti konzervatorskim uvjetima.”
Članak 27.
(1) Naslov ispred članka 30. mijenja se i glasi: ’Javne zelene površine’.
(2) U članku 30. u stavku 1. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: ’osim prenamjene maksimalno 5% pojedine zelene površine u zonu sportsko-rekreacijske namjene’.
(3) U stavku 3. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: ’ako u ovim Odredbama nije navedeno drugačije’.
(4) Stavak 4. mijenja se i glasi:
”Na zelenoj površini iznad hotelskog kompleksa u uvali Mala Garška omogućava se rekonstrukcija ili zamjena bungalova u postojećim gabaritima.”.
(5) Stavak 5. mijenja se i glasi:
”Na djelomično uređenoj javnoj zelenoj površini Park Šumica, omogućava se zadržavanje postojećeg igrališta za mali nogomet, uređenje postojećih površina za boćanje, gradnja jednog zajedničkog igrališta za košarku i odbojku te dječjeg igrališta, na temelju posebnih uvjeta nadležnih službi. Također se omogućava uređenje pješačkih i trim staza i hortikulturno uređenje područja. Omogućava se uređenje interventnog/opskrbnog kolnog pristupa do objekta Venerande, širine 3,5m, Planira se izgradnja parkirališta u sjeveroistočnom dijelu područja, vezano uz ulicu Dinka Kovačevića. Ukupan kapacitet svih parkirališnih mjesta je maksimalno 150, a može se izvesti etažno, koristeći pad terena.”
(6) Stavak 6. briše se. Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.
Članak 28.
(1) U članku 31. stavku 1. iza riječi: ’Velo Grablje’ dodaju se riječi: ’Malo grablje, Sv. Nedilja’.
(2) Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
”Ambijentalne cjeline groblja, okružene kamenim zidovima, s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu te sa zelenilom, čuvaju se i održavaju. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture groblja, postava novih nadgrobnih spomenika, ploča i sl. moguće je riješavati uz posebne uvjete odnosno prethodnu dozvolu nadležne konzervatorske službe ili službi Grada Hvara.”
Članak 29.
Članak 32. mijenja se i glasi:
”U naselju Hvar planira se izgradnja novog groblja na lokalitetu Kruvenica. Uvjeti uređenja i gradnje propisani su DPU-om groblja Kruvenica planske oznake br.3, čiji je obuhvat određen na kartografskom prikazu br.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora i br. 4. Granice građevinskih područja.”
Članak 30.
(1) Naslov ispred članka 33. mijenja se i glasi: ’2.3. Izgradnja izvan građevinskog područja’.
(2) U članku 33. alineja 4. briše se, a dodaju se nove alineje 4. – 9.:
- građevine za vlastite gospodarske potrebe – poljske kućice,
- stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva,
- lagane konstrukcije za potrebe poljoprivrede – staklenici i plastenici,
- građevina javne namjene – astronomski opservatorij, meteorološka postaja
- vidikovci
- penjališta, zip line i sl.
Članak 31.
Iza članka 33. dodaje se članak 33.a koji glasi:
„Izvan građevinskog područja, unutar gospodarskog pojasa označenog na kartografskom prikazu br.1 ‘Korištenje i namjena površina‘ i br.4.1 ‘Građevinska područja – područja za poljoprivredna gospodarstva‘, mogu se graditi stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva. Mogućnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i stočarstvom, odnosno isključivo poljoprivredom djelatnošću (u 1000 m od obale) kao registriranom osnovnom djelatnošću na površinama od minimalno 3 ha u prostoru ograničenja ZOP-a i na površinama od minimalno 1 ha izvan prostora ograničenja ZOP-a. Stambene i gospodarske građevine u prostornom smislu moraju sačinjavati funkcionalnu cjelinu uz racionalno korištenje prostora. U stambenim objektima ovih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge seoskog turizma.
Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u u seljačkom domaćinstvu mogu se graditi prema kriterijima:
– ove građevine mogu imati najviše prizemlje ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bruto površine, a moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte.
– ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine.
– odobrenje za građenje može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i seljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljsko turističke usluge. Ove površine i građevine ne mogu se prenamijeniti u drugu namjenu.
Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:
– gospodarske građevine ne mogu se graditi izvan građevinskog područja na prostorima zračne udaljenosti manje od 1000 m od obale crte mora
– na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 200 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 400 m2 građevinske bruto površine.
– na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bruto površine.
– gospodarske građevine ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele.
Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:
– stambene građevine ne mogu se graditi izvan građevinskog područja na prostorima zračne udaljenosti manje od 1000 m od obale crte mora
– može se izraditi samo jedan stambeni objekt
– stambeni objekti moraju se graditi kao jedinstvene građevine i ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine.
– stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih objekata i ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele.
– katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida), najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m2.”
Članak 32.
(1) U članku 34. u stavku 1. riječi: ’3000m2’ zamjenjuju se riječima: ’2000m2’.
(2) U stavku 3. u 1. rečenici iza riječi: ’prizemlje’ dodaju se riječi: ’i kosi krov’, a riječi: ’V=2,9m’ zamjenjuju se riječima: ’V=3m’. Na kraju stavka dodaje se rečenica: ’Poljske kućice grade se na poljoprivrednom zemljištu i ne mogu imati priključak na komunalnu infrastrukturu.‘
(3) U stavku 4. riječi: ‚minimalne udaljenosti‘ zamjenjuju se riječima: ‚minimalna udaljenost‘, a riječi: ‚jednake su propisanim za stambene građevine unutar građevinskog područja‘ zamjenjuju se riječima: ‚iznosi 3,0m‘.
(4) Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. – 7. koji glase:
„Astronomski opservatorij može se izgraditi na č.z. br. 1582/18 i 1582/19 k.o.Hvar. Mogu se izgraditi 2 građevine, ukupna građevinska brutto površina građevina može biti 200m2, visina građevine do kupole 4,5 m, a sa kupolom 9 m.
Glavna meteorološka postaja (GMP) može se izgraditi na ulazu u naselje Hvar, kod rezervoara Hvarskog vodovoda ili na zelenoj površini iznad predjela Marinac Dolac.
Vidikovci – na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom moguće je urediti vidikovac koji se može urediti kao uređeno odmorište do kojeg se pristupa pješačkim ili kolnim putem. U sklopu vidikovca moguće je izgraditi nadstrešnicu i sanitarni čvor. O mogućim lokacijama vidikovaca na području Grada Hvara Odluku odnosi Grada Hvar.“
Članak 33.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„Poljske kućice ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 1000m od obalne crte, te na poljoprivrednom zemljištu u području naselja Sv. Nedilja (vinogradi na padinama), koje se štiti ovim planom.“.
Članak 34.
U članku 36. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Staklenici i plastenici ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu između Hvara i Milne (Hvarske Njive), te na poljoprivrednom zemljištu u području naselja Sv. Nedilja.“.
Članak 35.
U članku 37. na kraju stavka 1. dodaje se rečenica koja glasi:
„Građevine ozakonjene temeljem zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 143/13) mogu se rekonstruirati u legalnim gabaritima.“
Članak 36.
Naslov ispred članka 38. briše se. Članak 38. briše se.
Članak 37.
(1) Naslov: ‘Zaštitne šume‘ ispred članka 39. mijenja se i glasi: ‘Gospodarske i zaštitne šume‘
(2) U članku 39. dodaje se 4. stavak koji glasi:
„Opožarene šumske površine obnavljati pionirskim vrstama koje će ubrzati biološku ravnotežu rasta autohtone vegetacije (česmina, planika, grab i sl.). Opožarene šumske površine koje u naravi predstavljaju zapušteno poljoprivredno zemljište potrebno je obnavljati na način da se rekultiviraju poljoprivredne površine.“
Članak 38.
(1) U članku 42. ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„Oznakom IS na kartografskim prikazima označene su postojeće i planirane građevine infrastrukturnih sustava: trafostanice TS 35/10 i TS 110/10(20) i površine za smještaj etažnih parkirališta i garaža.“.
(2) Stavak 3. (dosadašnji stavak 2.) mijenja se i glasi:
„Istočno od bivše zone za eksploataciju mineralnih sirovina Propod planira se smještaj nove TS 110/35/2010(20) kV Hvar.“
Članak 39.
(1) U članku 43. u stavku 1. brišu se riječi: „luka nautičkog turizma, športska luka“.
(2) Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Turistički privez je samostalni infrastrukturni objekt (ponton, gat, mol, privez) u funkciji dnevnog prihvata plovnih objekata (nautičkih, izletničkih, brodova opskrbe, posebne namjene i sl.), opremljen napravama za privez brodova, koji čini jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu s turističkom zonom, te nema pratećih objekata na kopnu. Može se graditi na način da zauzima maksimalno 20% obalne linije turističke zone. Broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.“
(3) U stavku 3. (dosadašnji stavak 2.) u zadnjoj rečenici brišu se riječi: ’ili DPU-a’.
Članak 40.
(1) U članku 44. na kraju stavka 1. dodaju se rečenice: ‘ U svim zonama namjene K moguć je smještaj sadržaja vezanih za ribarstvo i poljoprivredu (obrti, uljare, proizvodni pogoni, postrojenje za preradu maslina, proizvodnja eteričnih ulja i sl.). U ovim zonama nije moguća stanogradnja.’
(2) U stavku 2. u alineji 2. riječi: ‘30%’ zamjenjuju se riječima: ‘50%’, a riječi: „20%“ riječima: „35%“.
(3) Iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi:
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja gospodarske – poslovne namjene građevina se može prisloniti na regulacijsku liniju, odnosno na rub čestice, ako je i susjedna građevina tako smještena.“
(4) U alineji 5. (dosadašnja al. 4) riječi: ‘V=6,0m’ zamjenjuju se riječima: ‘V=8,0m’. Na kraju alineje dodaju se rečenice: ‘U zoni Mala Garška maksimalna visina je V=6,0m. U zoni Sv. Nedilja moguća je gradnja jedne nadzemne etaže maksimalne visine V=5,0m. Za sve građevine moguća je gradnja jedne podzemne etaže visine maksimalno 4,0m. Ako se gradi kao potpuno ukopana, koeficijent izgrađenosti ove etaže iznosi 60%.’
(5) U alineji 6. iza riječi: “unutar javne prometnice” dodaju se riječi: “kao dodatni kolnički trak za uzdužno parkiranje,”.
(6) U alineji 7. (dosadašnja al. 6) riječi: ‘5,5m’ zamjenjuju se riječima: ‘5m’.
Članak 41.
(1) Ispred članka 45. dodaje se naslov: “Zone poslovne namjene u građevinskom području naselja”.
(2) Članak 45. mijenja se i glasi:
”PPUG predviđa zone poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja u području Zakaštil, u području Male Garške, uz cestu Hvar – Vira i uz Križnu luku.
U području Zakaštil planira se poslovna zona, izgradnja javne garaže i parkirališta te terminal za pretovar kamiona.
U području Male Garške u zoni K planira se komunalno servisna zona, a u zonu K5 može se smjestiti suha marina.
Uz županijsku cestu Hvar – Vira planira se gradnja benzinske postaje sa pratećim trgovačkim i servisnim sadržajima.
Maksimalna tlocrtna površina građevine pojedine građevine u sklopu ove postaje može biti 250 m2, maksimalna visina građevine je 4 m do vijenca, a za nadstrešnice ukupno 6 m
U zonama poslovne namjene može se graditi po uvjetima iz članka 44. ove odluke.”
Članak 42.
(1) Ispred članka 46. dodaje se naslov: Izdvojena građevinska područja gospodarske, poslovne namjene.
(2) Članak 46. mijenja se i glasi:
”PPUG predviđa izdvojena građevinska područja poslovne namjene na području odlagališta otpada Stanišće-Martinovik, nakon zatvaranja i sanacije istog te na području uvale Vira.
U zoni Stanišće Martinovik uz ostale sadržaje planira se terminal za pretovar kamiona. U dijelu zone zadržava se pretovarna stanica – privremeno odlagalište komunalnog i građevinskog otpada i planira se reciklažno dvorište.
Uvjeti za izgradnju reciklažnog dvorišta su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom – taložnikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere zaštite po važećim zakonima. Izgradnja reciklažnog dvorišta osigurava se na cca 500 do 1000 m2 tlocrtne površine. Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze skupljene otpadne tvari.
U uvali Vira, osim zone K u kojoj su postojeće gospodarske građevine u funkciji prihvata, skladištenja i obrade ribe, planira se suha marina u zoni K5.
Izgradnja građevina gospodarske namjene u izdvojenim zonama izvan naselja može se izvoditi po uvjetima iz članka 44. ove odluke.
U slučaju kad se predviđa izgradnja novih poslovnih građevina, u kojima je u tijeku tehnološkog procesa moguća emisija štetnih plinova, ispuštanje agresivnih tekućina ili postoji bilo koja opasnost po okolinu, potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš kao sastavni dio dokumentacije za izdavanje građevne dozvole.”
Članak 43.
(1) Ispred članka 47. dodaje se naslov: ’3.2. Ugostiteljsko turistička namjena’, te podnaslov: ’3.2.1. Zone ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naselja’.
(2) U članku 47. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
”Iznimno, za povećanje parkirališnih kapaciteta uz hotel Amfora omogućava se povećanje nadzemnog kigN-a i kisN-a za 0,1 te gradnja otvorenog parkirališta na dvije etaže maksimalne visine 3,0m. ”
(3) Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
(4) U stavku 4. (dosadašnji stavak 3.) iza riječi: ”Mala Garška” dodaju se riječi: ”i Podstine”. Riječ: ”kig” zamjenjuje riječ:”kigN”, a riječ: ”kis” zamjenjuje riječ: ”kisN”.
Članak 44.
(1) U članku 48. ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„U zoni T1 Pokonji Dol površine cca 0,35 ha planira se smještaj hotela s pratećim sadržajima prema uvjetima: kigN=0,25, kisN=0,50, maksimalna katnost E=Po/S i 3 etaže, odnosno V= 10 m. Udaljenost građevina od granice građevne čestice može biti najmanje jednaka visini građevine do vijenca.“
(2) U stavku 2. (dosadašnji stavak 1.) broj: ‘1300’ zamjenjuje se brojem: ‘800’.
(3) U stavku 3. (dosadašnji stavak 2.), alineja 4. mijenja se i glasi:
„okvirno se propisuje maksimalna nadzemna izgrađenost zone KigN = 0,12, te iskorištenost KisN = 0,24, maksimalna visina građevine E=Po/S i 2 etaže, odnosno V=7 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornjeg ruba vijenca.
(4) Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„U zoni T3 u Pokonjem dolu planira se smještaj kampa kapaciteta 60 postelja. Smještaj je moguće planirati u šatorima i pokretnim kamp kućicama, bez povezivanja s tlom na čvrsti način. Osim predviđenog smještaja omogućava se i gradnja pratećih sadržaja: recepcije, sanitarnog čvora, kuhinje, kafe-restorana i dućana, koji mogu zauzimati maksimalno ukupno 10%površine zone, visine E= P. Maksimalna tlocrtna površina pojedinačne građevine s pratećim sadržajima iznosi 200m2. Moguća je i gradnja otvorenih igrališta, bazena i sl., koji također mogu zauzimati ukupno 10% površine zone.“
(5) Stavak 5. (dosadašnji stavak 3.) mijanja se i glasi:
„U turističkoj zoni T unutar naselja u Milni planira se gradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja bez smještajnih kapaciteta (restorani, caffe barovi i sl.). Uvjeti gradnje jednaki kao za gradnju ovih sadržaja unutar naselja.“
(6) Dosadašnji stavak 4. se briše.
(7) Stavak 6. (dosadašnji stavak 5.) mijenja se i glasi: ‘Za već izgrađeni dio turističke zone u Milni propisuje se mogućnost rekonstrukcije postojeće građevine u postojećim gabaritima. Zadržava se postojeća površina građevne čestice.’
(8) Oznaka: ‘3)’ na početku stavka 7. (dosadašnji stavak 6.) briše se.
(9) U stavku 8. (dosadašnji stavak 7.) riječi: ‘dvije nadzemne etaže, (E=Po+P+1)’ zamjenjuje se riječima: „E=Po/S i 2 etaže’. Na kraju stavka dodaje se rečenica: ‘Maksimalna dopuštena nadzemna izgrađenost zone je KigN max = 0,2.’
(10) Stavak 9. (dosadašnji stavak 8.) briše se.
Članak 45.
(1) Ispred članka 49. dodaje se naslov: “Izdvojena građevinska područa ugostiteljsko turističke namjene”.
(2) U članku 49. u stavku 1. brišu se riječi: ’hoteli (T1)’, a na kraju stavka dodaju se riječi: ’i auto-kampovi (T3).’
(3) Stavak 2. briše se.
(4) U stavku 3. (dosadašnji stavak 4.) brišu se riječi: ’T1 i’.
(5) Stavak 8. (dosadašnji stavak 9.) briše se.
Članak 46.
(1) U članku 50. u stavku 7. brišu se riječi: ’iz sljedeće točke 3.3.2. – posebni uvjeti -’.
(2) Iza stavka 7. dodaje se tablica:
|
Naselje |
Naziv |
Namjena |
Površina (ha) |
Kapacitet (postelje) |
| Brusje |
Sviračina |
T2 |
7,00 |
320 |
| Hvar |
Vira |
T3 |
13,00 |
800 |
| Malo Grablje – Zaraće |
Plaža |
T2 |
14,70 |
1200 |
| Jagodna |
Jagodni bad |
T2 |
12,00 |
800 |
| Jagodna |
Jagodni bad |
T3 |
1,30 |
100 |
Članak 47.
Ispred članka 51. briše se naslov: ’3.3.2. Posebni uvjeti’ i dodaje naslov: ’Uvjeti gradnje u zonama T2’.
Članak 48.
(1) U članku 51. u stavku 1. brišu se riječi: ’turističko naselje Jagodni bad’.
(2) Stavak 3. briše se.
(3) U stavku 4. iza riječi: ”Maksimalni” dodaje se riječ: ”nadzemni”. Riječ: ”kig” zamjenjuje se sa: ”kigN”.
(4) U stavku 5. iza riječi: ”zone” dodaje se crtica i riječ: ”nadzemni”. Riječ: ”kis” zamjenjuje se sa: ”kisN”.
(5) U stavku 6. (dosadašnji stavak 7.) riječi: ’E=P+1’ zamjenjuju se riječima: ’E=Po i 2 etaže’, a broj: “6” zamjenjuje se brojem: ”7”.
Članak 49.
Članak 52. se briše.
Članak 50.
Članak 53. se briše.
Članak 51.
(1) Ispred članka 54. dodaje se naslov: ”Uvjeti gradnje u zonama T3”.
(2) Članak 54. mijenja se i glasi:
”Osim smještaja u šatorima i pokretnim kamp kućicama u kampovima se omogućava gradnja pratećih sadržaja: recepcije, sanitarnog čvora, kuhinje, kafe-restorana i dućana, sukladno “Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, visine E= P, te gradnja otvorenih igrališta, bazena i sl., koji mogu zauzimati ukupno 10% površine zone. Kampovi površine veće od 3ha moraju imati i trgovinu s namirnicama i potrepštinama. Najveća bruto tlocrtna površina objekata unutar kampa iznosi 400m2 za kampove do 3ha, a za kampove veće od 3ha 600m2.
Smještajne jedinice moraju biti najmanje 25m udaljene od obalne crte, a prateći sadržaji u čvrstim objektima najmanje 70 m udaljeni od obalne crte.
U kampovima se omogućava uređenje kupališta. Na kupalištu je moguće graditi objekte i uređivati površine u funkciji kupališta: tuševe, kabine, sanitarne čvorove, sunčališta i sl..
Najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo.
Za zahvat u prostoru na lokaciji kampa Vira obvezna je izrada Konzervatorske podloge. Zona se širi na područje pretpovijesne nekropole te je nužno prostor arheološki istražiti, a nekropolu prezentirati.”
Članak 52.
Članak 55. briše se.
Članak 53.
Članak 56. se briše.
Članak 54.
(1) Naslov ’3.5. Sport i rekreacija’ ispred članka 57. mijenja se i glasi: ’3.3. Sport i rekreacija’.
(2) Iza naslova dodaje se podnaslov: ’3.3.1. Zone unutar građevinskog područja naselja’
(3) U članku 57. stavak 1. briše se.
(4) U novom stavku 1. (dosadašnji stavak 2.) riječi: ’R1’ zamjenjuju se riječima: ’R2’. Briše se rečenica: ’Za zonu je obvezna izrada UPU, koji je obuhvaćen UPU-om turističke zone Pokonji dol.’
(5) Na kraju stavka 2. (dosadašnji stavak 3.) točku zamjenjuje zarez i dodaju se riječi: ’planiranje novih sportskih lučica u naselju Jagodni bad te u uvali Stiniva’.
(6) Dodaju se novi stavci 3. – 7. koji glase:
“Zona R2 unutar šumice kod Franjevačkog samostana predviđena je za gradnju ukopane pomoćne građevine za klub jedrenja, za smještaj društvenih prostorija i javnog WC-a. Građevina će se realizirati u sklopu iskopa-ukopa u stijenu, s ravnim krovom, nasutim zemljom i ozelenjenim, u skladu sa šumicom u nastavku. Građevna čestice se formira u površini od 160m2. Maksimalna površina građevine je 90m2, a maksimalna visina je 3,5m. Unutar kamenog podzida moguće je formirati najviše 3 otvora, svaki širine maksimalno 2,0m.
Zona R2 Križna luka namijenjena je rekreacijskim aktivnostima. U zoni je moguć smještaj otvorenih igrališta za male sportove te dječjeg igrališta, te izgradnja pratećih sadržaja do 100m2 GBP, E=P i visine 3,5m.
Zona R2 u Brusju namijenjena je sportskom igralištu za nogomet. Omogućava se gradnja osnovnih pratećih sadržaja (svlačionice, sanitarije). Za prateće sadržaje omogućava se gradnja maksimalno 100 m2 BRP. Maksimalna dopuštena visina izgradnje za prateće sadržaje je E=P, odnosno V= 3m.
Zona R2 u Milni namijenjena je sm]]>Članak 55.
Članak 56.
(1) U članku 62. u stavku 1. riječi: „građevinske parcele“ zamjenjuju se riječima: „građevne čestice“. Na kraju stavka 1. dodaje se rečenica: ’Minimalna površina čestice iznosi 800m2.’ (2) U stavku 3. riječi: ‘E=Po+P+2’ zamjenjuju se riječima: ‘E=Po/S i 3 etaže, V=9m’. (3) Na kraju stavka 4. dodaje se rečenica koja glasi: “Ako se radi o izgrađenom građevinskom području i /ili interpolaciji udaljenost može biti i manja, ovisno o lokalnim uvjetima. Iznimno se dopušta izgradnja na granici čestice uz uvjet da ne ugrožava korištenja susjedne čestice i formiranje (rekonstrukciju) javnih prometnih površina. (4) Stavak 5. briše se.Članak 57.
(1) U članku 63. u stavku 3. iza riječi: “maksimalna” dodaje se riječ: “nadzemna”. Riječi : “kig=0,15” zamjenjuje se sa: “kigN=0,20”. Iza riječi: ’E=Po+P+2,’ dodaju se riječi: ’V=9m’ i briše se ostatak rečenice koji glasi: “osim za građevinu doma zdravlja, gdje može iznositi E = Po+P+3” . (2) Stavak 4. mijenja se i glasi: ”Omogućava se gradnja staračkog doma u zoni D2 Križna luka. Maksimalna izgrađenost zone je Kig= 0,5, a maksimalna iskorištenost Kis=1,2. Maksimalna visina građevine je Po/S i 3 etaže, odnosno maksimalno V=9,0 m. Građevinu je potrebno uskladiti sa susjednim javnim sadržajima oblikovno i prema načinu korištenja, kako bi tri planirana sadržaja na području Križna luka (sportsko igralište, starački dom, zona rekreacije) funkcionirala kao cjelina. U tom smislu potrebno je osigurati neprekinutost pješačkih tokova te najmanje 25% GBP-a etaže prizemlja planirati za javne, društvene ili poslovne sadržaje u javnom režimu korištenja.” (3) Dodaje se novi stavci 5. i 6. koji glase: ”Omogućava se izgradnja novog zavičajnog muzeja kroz rekonstrukciju i prenamjenu crkve sv. Marak u restauriranim gabaritima i izgradnju nove zgrade (ugrađeni objekt) na susjednij čestici (k. č. 186 k.o. Hvar), u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Maksimalna izgrađenost Kig=1,0, katnost je Po/S i 3 etaže, odnosno maksimalno V=9,0m. Dopušta se izgradnja na regulacijskoj liniji, uz obvezu rješenja oborinske odvodnje uz potporni zid u ulici Matije Ivanića i maksimalnu visinu sjevernog ogradnog zida od 1,1m. Minimalna udaljenost od granice susjednih čestica je 1m. Omogućava se gradnja višenamjenskog kompleksa u zoni D,K u bivšem kamenolomu Propod. Planirani sadržaji javne i društvene namjene su: ljetna pozornica, kino, kazalište i sportsko rekreacijski sadržaji. Planirani sadržaji poslovne namjene su: trgovački, ugostiteljski i uslužni. Maksimalna izgrađenost zone je KigN= 0,4, a maksimalna iskorištenost KisN=1,2. Maksimalna visina građevine je Po/S i 3 etaže. Potrebno je osigurati minimalno 150 parking/garažnih mjesta. Građevinu je potrebno uklopiti u konfiguraciju terena i oblikovno uskladiti s okolišem koristeći krovne terase kao javne pješačke površine/trgove i zelene krovove kao dio cjelovitog hortikulturnog uređenja.”Članak 58.
U članku 64. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase: ”Prikazani smještaj planiranih građevina i uređaja (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezaana oprema, trafostanice i sl.) javne i komunalne infrastrukturne mreže u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj i broj površina infrastrukturnih građevina (TS, EKI i druge povezane opreme i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina u grafičkom dijelu Plana nije obvezujući. Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi prometnim koridorima.”Članak 59.
(1) U članku 65. u stavku 1. u alineji 1. brišu se riječi: ’Vira –’. (2) U alineji 2. brišu se riječi: ’Hvar – Brusje – Stari Grad i cesta’. (3) U alineji 3. riječi: ’lokalna cesta’ zamjenjuju se riječima: ’županijska cesta br. 6280’. Iza riječi: ”Sv. Nedilja” dodaju se riječi: ” (nastavak L 67190)“ (4) Iza alineje 3. dodaju se nove alineje 4. – 6. koje glase:- županijska cesta br. 6252 Hvar – Brusje – Stari Grad
- županijska cesta br. 6269 Vira – Hvar
- lokalna cesta br. 67190 Sv. Nedilja – Pitve – Vrisnik – Svirče (Ž 6206)
Članak 60.
U članku 66. dodaje se stavak 3. koji glasi: ”U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (cestarske kuće, skladišta i odlagališta, benzinske postaje, servisi, parkirališta i odmorišta itd.). Prije izdavanja akta za gradnju za ove građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne službe. U zaštitnom pojasu javne ceste može se formirati neizgrađeni dio građevne čestice sa niskim zelenilom i ogradom, u skladu s uvjetima nadležnih službi. „Članak 61.
(1) U članku 67. u stavku 4. riječ: ’dvostrani’ briše se. Iza riječi: ’naselja’ dodaju se riječi: ‘gdje se ne mogu realizirati prometne površine u toj širini, može se omogućiti pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,0m za jednosmjerni te 4,5m za dvosmjerni promet uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 100m, a‘. (2) U stavku 5. brišu se riječi: ‘, bez nogostupa‘.Članak 62.
(1) U članku 68. stavak 1. iza riječi: „funkcijom“ dodaje se riječ: „državne“. (2) U stavku 3. briše se riječ: ’samo’. Broj: „4“ zamjenjuje se brojem: „6“. Iza riječi: ’6m’ dodaju se riječi: ’ili putem dva kolna ulaza maksimalne širine 3m’.Članak 63.
(1) U članku 69. u stavku 3. iza riječi: ’metara’ se stavlja točka, a preostali dio rečenice se briše. (2) Iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase: „Na građevnim česticama koje se formiraju unutar oštrih zavoja serpentina gradnja građevina je moguća uz prethodne uvjete nadležnih tijela, ovisno o rangu prometnice. Ako se radi formiranja čestice za javnu prometnicu smanjuje susjedna građevna čestica, odobrava se odstupanje od propisane veličine građevne čestice do 10%. Odstupanje može iznositi najviše 40m2 za izgrađeni dio i najviše 50m2 za neizgrađeni dio građevinskog područja.“Članak 64.
(1) U članku 70. u tablici iz stavka 1., u redu ’Ugostiteljstvo i turizam’, u stupcu ’potreban broj mjesta’ dodaje se: ‘2 za sobe i apartmane‘ (2) U stavku 2. riječi: ’ili na zasebnoj parceli parkirališta’ brišu se. Na kraju stavka dodaje se rečenica: „Za čestice iz čl.23. do kojih nije moguće osigurati kolni pristup potrebno je unutar naselja osigurati javno parkiralište za korisnike planiranih građevina.“ (3) Dodaju se stavci 3. 4. i 5. koji glase: „Unutar obuhvata PPUG-a Hvara planirano je temeljem ‚Prostorno-prometne studije Grada Hvara‘ (Urbanistički institut Hrvatske d.d., Zagreb, 2001.) više lokacija za javna parkirališta, označenih na kartografskim prikazima br.1. ‚Korištenje i namjena površina‘ i 4. ‚Građevinska područja‘. Parkirališta koja su smještena unutar zona pojedinih namjena planiraju se uz uvjet javnog korištenja. Postojeća parkirališta potrebno je zadržati bez smanjenja kapaciteta. Za planirana parkirališta orjentacijski se koristiti planiranim kapacitetima iz prometno-prostorne studije. Osim ovih parkirališta omogućava se unutar naselja formiranje javnih parkirališta uz prometnice, na način da ne ugrožavaju kolni i pješački promet. Parkirališta kapaciteta više od 10 parkirnih mjesta moraju osigurati odvodnju oborinskih voda s pročišćivanjem u skladu s posebnim propisima. Parkirališta van građevinskog područja označena na kartografskim prikazima br.1. ‚Korištenje i namjena površina‘ i 4. ‚Građevinska područja‘ formiraju se na prirodnom, po potrebi zaravnatom terenu. Maksimalni kapacitet ovih parkirališta je 20 parkirališnih mjesta (po jednom parkiralištu). Parkirališta kapaciteta više od 10 parkirnih mjesta moraju osigurati odvodnju oborinskih voda s pročišćivanjem u skladu s posebnim propisima. U sklopu županijske ceste Ž 6269 Vira – Hvar predviđen je prateći uslužni objekt B kategorije.“Članak 65.
U članku 71. u stavku 2. riječi: ’državne ceste D116’ zamjenjuju se riječima: ’županijske ceste’. Dio stavka iza riječi: ’Vira – Hvar’ mijenja se i glasi: ’planira se gradnja benzinske postaje’.Članak 66.
(1) U članku 72. stavak 1. brišu se riječi: „Pokonji dol“, a ispred broja: „3“ dodaje se riječ: „do“. (2) Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: „U okviru građevinskih područja naselja omogućava se gradnja dužobalne šetnice na temelju idejnog projekta.“Članak 67.
(1) U članku 73. u stavku 2. ispred alineje 1. dodaje se nova alineja 1. koja glasi:’- luka javnog prometa međunarodnog značaja u naselju Hvar,
- aerodrom na vodi Hvar
Članak 68.
(1) U članku 74. dodaje se iza stavka 2. novi stavak 3. koji glasi: “Prilikom izrade detaljnijeg plana za pojedino područje planirati gradnju potpune KK infrastrukture u koridorima javne površine širine 1,0m s obje strane prometnica, uz sljedeće napomene: – Postojeće TK kapacitete izmjestiti u novoizgrađenu KK infrastrukturu. – Privode KK planirati za sve građevne čestice u obuhvatu. – Kapacitete i trasu KK, veličine zdenaca KK i broj cijevi planirati sukladno koncentraciji stambenih i poslovnih građevina. – Glavnu trasu novoplanirane KK treba usmjeriti na postojeću komutaciju, ali u rubnim dijelovima treba predvidjeti mogućnost za montažu komunikacijsko-distributivnih čvorova kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2m za koju lokaciju je potreban EE priključak, ali nije potrebno formirati zasebnu česticu. U rubnim dijelovima treba predvidjeti mogućnost realizacije zračne distributivne Cu i FTTx mreže uz zajedničko korištenje postojećih EE stupova kao i ugradnja novih TK stupova. – U slučaju potrebe izgradnje magistralnih EKI kapaciteta za povezivanje susjednih područja, potrebno je omogućiti formiranje koridora za kapacitete koji nisu u funkciji samog područja obuhvata plana.” (2) Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. (3) Na kraju stavka 5. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: ”lokacijskom dozvolom ili odgovarajućim aktom za gradnju unutar mješovite namjene.”.Članak 69.
(1) U članku 75. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: ”Na području obuhvata plana moguća je postava osnovnih postaja – baznih stanica smještajem na antenske stupove i na građevine (krovni prihvat). U grafičkom prikazu određena su područja planiranih zona elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) za smještaj samostojećih stupova u radijusu od 500m do 2000m, kao i položaji aktivnih lokacija, koje predstavljaju EKI zone radijusa 100m.” (2) U stavku 4. (dosadašnji stavak 2.) iza riječi: ‘telefonije’ dodaju se riječi: ‘na stupovima’. U alinejama 1. i 2. riječi: 100m’ zamjenjuju se riječima: ‘300m’. (3) U stavku 5. (dosadašnji stavak 3.) briše se točka iza riječi: ‘korisnika’ i dodaju se riječi: ‘odnosno treba biti izgrađen prema tipskom projektu koji je potvrđen Rješenjem nadležnih tijela. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju gradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatere (visina i sl.) dozvoljava se gradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom. Ukoliko je unutar planirane zone EKI već izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi, moguće je planirati gradnju dodatnog stupa za ostale operatere/operatora.’ (4) Iza stavka 5. (dosadašnji stavak 3.) dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase: „Za postavljanje antenskih stupova obvezno je pribaviti suglasnost Gradskog vijeća. Postavljanje osnovnih postaja na krovnom prihvatu moguća je u naseljima i u zonama zaštićenih kulturnih dobara, maskiranjem u lažni dimnjak, isključivo uz suglasnost Gradskog vijeća i nadležne službe zaštite, te u skladu s posebnim uvjetima tijela propisanih posebnim propisima.“Članak 70.
(1) U članku 76. u stavku 1. iza riječi: ‘nadzemne’ dodaju se riječi: ‘i podzemne’. Alineje 1. i 2. zamjenjuju se tablicom:| Podzemni kabeli |
Postojeći |
Planirani |
| KB 110 kV |
5m |
10m |
| KB 35 kV |
2m |
5m |
| KB 10-20 kV |
2m |
5m |
| Nadzemni vodovi |
|
|
| DV 220 kV |
50m |
70m |
| DV 110 kV |
40m |
50m |
| DV 35 kV |
30m |
30m |
| Dv 10-20 kV |
15m |
15m |
| Podmorski kabeli |
|
|
| KB 110 kV |
150m |
|
Članak 71.
U članku 77. na kraju stavku 3. dodaje se rečenica: Unutar obuhvata detaljnijih planova gradnja trafostanica je moguća i prije donošenja planova. U stavku 5. riječi: ’je 5m, a’ zamjenjuju se sa riječi: ’i’. Iza riječi: ’čestice’ dodaje se riječ: ’je’. Na kraju stavka dodaje se nova rečenica koja glasi: ’U izgrađenim dijelovima građevinskog područja, gdje zbog gustoće izgrađenosti nije moguće drugačije rješenje, gradnja manjih infrastrukturnih građevina (TS 10-20/0,4kV) moguća je bez ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele.’ Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: Oblikovanje građevina elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti okruženja. Kad se radi o lokacijama unutar zaštićenih područja ili u njihovim kontaktnim zonama, potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnost nadležne službe zaštite.Članak 72.
(1) Iza članka 77. dodaje se članak 77a. koji glasi: U svrhu korištenja sunčeve energije, na području Grada Hvara planira se gradnja sunčane elektrane. Na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi prikazana je potencijalna makrolokacija unutar koje je moguće formirati zonu. Točan obuhvat zone odredit će se nakon provedenih prethodnih istražnih radova. Tehnologija koja će se primijeniti za korištenje sunčeve enregije treba biti potpuno ekološki prihvatljiva što će se provjeriti provedbom postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš. (2) Uvjeti za smještaj sunčeve elektrane su: – Sunčeva elektrana mora biti postavljena u prostor na način da nije vidljiva s obale i okolnog akvatorija – prethodno se trebaju provesti istražni radovi – veličinu i smještaj površine odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja – površinu odrediti na način da ne ometa druge infrastrukturne sustave (telekomunikacije, elektroenergetski prijenosni sustavi) – interni rasplet elektroenergetske mreže u sunčanoj elektrani mora biti kabliran – predmet zahvata u smislu građenja je gradnja sunčane elektrane, pristupnih puteva, kabliranja i TS – nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti te zemljište privesti prijašnjoj namjeni – udaljenost sunčane elektrane je minimalno 200m zračne linije od državne ceste, 100m od ostalih cesta, 500m od naselja i turističkih zona – sunčeva elektrana gradi se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša. (3) Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčane elektrane dozvoljava se izgradnja prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s važećim propisima. (4) Prilikom formiranja područja za gradnju sunčane elektrane potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima. (5) U postupku konačnog određivanja površina za gradnju sunčanih elektrana osobito je potrebno valorizirati površine šuma i šumskog zemljišta u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava, na način da se ne usitnjavaju šumski ekosustavi i ne umanjuju boniteti staništa divljih životinja. Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju sunčanih elektrana, površine šuma i šumskih zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju. (6) Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.Članak 73.
U članku 78. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi. Za vodoopskrbu građevinskih područja u sjevernim uvalama Hvara moguće je alternativno rješenje vodovodne mreže na način da se poveže na vodovodnu mrežu sela Brusja po postojećim požarnim putevima. Daljnjoj izgradnji novih kapaciteta (naročito turističkih) može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu odnosno uz suglasnost nadležnih poduzeća. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.Članak 74.
Članak 79. mijenja se i glasi: ”U PPUG je određeno da se omogućava izgradnja sustava za odvodnju otpadnih i oborinskih voda i to tako: – da se pretežno grade novi objekti i uređaji razdjelne kanalizacije, a objekti i uređaji mješovite kanalizacije na područjima postojeće kanalizacije – da se otpadne vode prije upuštanja u recipijente Hvarski i Korčulanski kanal pročišćavaju na planiranim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda – da se sustavom kolektora i crpnih stanica otpadne vode naselja Hvar odvode na uređaj za pročišćavanje na području rta Galiola kod Vire i ispuštaju podmorskim ispustom u Hvarski kanal. Na ovaj pročišćivač i ispust priključiti će se i otpadne vode Vire – da se otpadne vode naselja Brusje prikupljaju i odvode na zasebni uređaj za pročišćavanje sa ispustom (lokacija će se odrediti projektom). – da se otpadne vode naselja Milna, te Velo i Malo Grablje zasebnim gravitacijskim sustavom odvodi do uređaja za pročišćavanje, te zajedno s vodama područja Plaža i Zarače pročišćava i ispušta u more – da se otpadne vode naselja Sv. Nedilja, te turističke zone Jagodni bad odvode do vlastitih uređaja za pročišćavanje i pročišćene se podmorskim ispustima ispuštaju u more – da se eventualne tehnološke otpadne vode prije ispuštanja u fekalnu kanalizaciju moraju pročistiti do razine kućanskih otpadnih voda. Pojedine tehnološke vode odnosno otpadne vode iz različitih pogona moraju se individualno pročišćavati. U slučaju povezivanja sa kanalizacijom fekalnih voda, otpadne vode koje se priključuju na ovaj sustav moraju se pročistiti do razine tipičnih kućanskih otpadnih voda – da se otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih objekata tretiraju na separatoru masnoća prije ispuštanja u interni sustav sanitarne odvodnje, odnosno u sustav javne odvodnje – da se oborinske vode sa parkirališta ili slivnih područja pojedinih pogona u kojima se koriste štetne tvari trebaju pojedinačno lokalno pročistiti prije priključenja na jedinstveni sustav oborinske kanalizacije – da se omogućava i izgradnja ispusta oborinskih voda, te kišnih preljeva za mješoviti sustav kanalizacije – da se omogući etapna izgradnja i korištenje dijelova sustava Do izgradnje sustava javne odvodnje i mogućnosti ostvarenja priključka na isti, dozvoljava se privremeno rješenje prihvatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame s odvozom prikupljenog efluenta putem ovlaštene osobe ili spajanjem na individualne uređaje za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih voda u prirodni prijemnik, prema prethodno pribavljenim posebnim uvjetima i uz suglasnost Hrvatskih Voda.. Do realizacije planirane kanalizacijske mreže gradnji turističkih kompleksa može se pristupiti isključivo pod uvjetom da se izgradi autonomni sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadne vode, tako da se u more mogu ispuštati isključivo pročišćene vode. Odvodni kanali fekalne i oborinske kanalizacije su locirani u osi prometnice ili u neposrednoj blizini prometnice, a u pravilu se smještaju na dubini 1,30 m računajući od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim revizijskim oknima od betona, ili odgovarajućeg materijala. Objekti manjih crpnih stanica su podzemni, od armiranog betona sa pločom i nadzemnom kutijom sa automatikom pokraj crpne stanice dok su objekti većih crpnih stanica djelomično iznad zemlje, maksimalne visine 3,00 mČlanak 75.
U članku 80. u stavku 1. ispred riječi: ’području’ dodaje se riječ: ’širem’. Riječi: ’više korita’ zamjenjuje se brojem: ’19’. Riječ: ’vodotokova’ zamjenjuje se riječima: ’bujičnih tokova’. Stavci 2. – 5. se brišu. Dodaju se novi stavci 2. – 7. koji glase: Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih štetnih pojava te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu održavanja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke i kanale treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjiti, ali bi to trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do ulijeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu “javno vodno dobro” iz razloga izbjegavanja imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje ulijeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m’, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja istih oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obložno korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treb biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.Članak 76.
(1) U članku 81. stavak 1. mijenja se i glasi: ”U obuhvatu PPUG Hvara prema Zakonu o zaštiti prirode upisani su Pakleni otoci u kategoriji značajnog krajobraza, te čempres (pojedinačno stablo) u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.” (2) Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2, koji glasi: “Na području i u neposrednoj okolici značajnog krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe, izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije), hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta, prenamjena zemljišta, izgradnja golf igrališta, postavljanje antenskih stupova, onečišćenje nadzemlja i podzemlja, unošenje stranih (alohotnih) vrsta. Na području zaštičenog pojedinačnog stabla ne planirati zahvate kojima bi se pogoršalo stanje vitaliteta stabla.” (3) U stavku 3. (dosadašnji stavak 2.) brišu se riječi: ’, koji izrađuje Županijski zavod za prostorno uređenje’. Briše se rečenica koja glasi: “Za spomenik parkovne arhitekture Čempres u samostanu potrebno je donijeti mjere zaštite.”. (4) Stavak 4. (dosadašnji stavak 3.) briše se. (5) U stavku 4. (dosadašnji stavak 4.) riječi: ’i Hvarskih njiva’ zamjenjuje se riječima: ’ otočića Lukavci i akvatorija Paklenih otoka’. 2. i 3. rečenica se brišu. (6) Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. – 7. koji glase: “Ovim Planom predlaže se prekategorizacija područja Paklenih otoka iz kategorije značajni krajobraz u kategoriju Park prirode. Također se predlaže zaštita Šumice u naselju Hvar u kategoriji park-šuma. Osim toga, Planom se štite smrča u Majerovici, te pećina i bor u Sv. Nedilji. Zbog specifičnog položaja, ljepote prirode, vegetacije i mora, Planom se štite uvale Borče, Malo i Velo Zaraće, Dubovica, Stiniva (kod Sv. Nedilje), Mekičevica, Lučišće i arhipelag Paklenih otoka od gradnje i planiranja sidrišta. Planom se štite vrijedna stabla od bilo kojeg oblika devastacije. Nove građevine ili parkirališta treba planirati tako da se ne moraju narušavati prostori zelenila ili ruše stabla, nego ih treba smjestiti na način da se osigura opstanak parka ili stabala. U slučaju potrebe sanitarne sječe starih i dotrajalih stabala, potrebno ih je zamijeniti jednakim brojem novih stabala autohtonih vrsta.” U stavku 8. (dosadašnji stavak 5.) briše se 1. rečenica.Članak 77.
U članku 82. u stavku 1. iza riječi: ’Sv. Nedilje’ dodaju se riječi: ’s obalnim područjem’.Članak 78.
Iza članka 84. dodaje se naslov: ’6.1.1. Područja ekološke mreže’ te članak 84a. koji glasi: “Na području obuhvata PPUG-a Hvara nalazi se područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR10000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000084 Markova špilja, HR20000165 Špilja pod Kapelu, HR2001244 bunar kod Franjevačkog samostana u Hvaru, HR2001245 Bunar na Hvaru, HR3000114 Otoci Lukavci, HR30000095 Pakleni motoci, HR3000115 Pelegrin – podmorje, HR2001338 područje oko špilje u uvali Pišćena, HR2001428 Hvar od Maslenice do Grebišća, HR2001429 od Prvog boka do Lučišća, HR3000135 Hvar od uvale Dubovica do rta Nedjelja, HR3000456 Hvar od uvale Vitarna do uvale Maslenica i HR3000457 južna obala Hvara od rta Nedjelja do uvale Česminica. Osnovne mjere za očuvanje ciljanih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (N.N. 15/14) Za navedena područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) daju se slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode: – očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom – gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma – postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine i šumske rubove – očuvati živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze – pri odabiru prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te ciljevima očuvanja ekološke mrežes – uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti – pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristititi materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi – pri odabiru lokacije za solarnu elektranu, uzeti u obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune (naročito ornitofaune), elemente krajobraza i ciljeve očuvanja ekološke mreže – zaustaviti širenje građevinskih područja na ugrožena obalna staništa – osigurati pročišćavanje otpadnih voda koje se ulijevaju u more – očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnih područja – posebno voditi brigu o zaštiti morskih staništa (Posidonia oceanica) kroz zabranu sidrenja i ograničavanje izgradnje luka nautičkog turizma. Planirani zahvati u području ekološke mreže koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.”.Članak 79.
U članku 85. u alineji 1. riječ: ’urbana’ zamjenjuje se iječima: ’kulturno-povijesna’. U alineji 2. iza riječi: ’Brusje’ dodaju se riječi: ’(P 963). Iza riječi: ’Velo Grablje’ dodaju se riječi: ’(Z 4648). Iza riječi: ’Malo Grablje’ dodaju se riječi: ’(Z 4478)’. Iza riječi: ’Zaraće’ dodaju se riječi: ’(Z 4637)’. Riječi: ’, Sv. Nedjelja’ brišu se. Alineje 3. i 4. brišu se.Članak 80.
Članak 86. mijenja se i glasi: ”Arheološki lokaliteti su:- Hidroarheološko nalazište (RST 693)
- Rimska vila u uvali SolineP 2878)
- Pretpovijesne gomile Vira (RST 1028)
- Arheološko nalazište Markova špilja u Pelegrinu (Z 5794)
- Arheološko nalazište Grapčeva špilja (Z 5610)
- Antički brodolomi, Hvar: Z 229, Z 45, Z 46, Z 66, Z 79, Z 81
- Antički brodolom, Velo Grablje (Z 64)
- Novovjekovni brodolom, Hvar (Z 230)
- Pretpovijesna utvrda Lompić, uvala Gračišće (nije naveden u popisu)
- Evidentirano je arheološko nalazište u Hvarskim Njivama.
- Obalno more do izobate 50 m evidentirano je kao hidroarheološka zona
- Rt Pelegrin – evidentirano”
Članak 81.
Članak 87. mijenja se i glasi: Pojedinačni spomenici u zaštićenoj povijesnoj cjelini grada Hvara:- Arsenal sa fontikom i kazalištem RST 215
- Tvrđava Španjol RST 214
- Gradske zidineZ 5108
- Katedrala Sv. Stjepana Pape Z 5084
- Loža i kula sat(Br. reg. 219, R 24/199-68) RST 219
- Zapadna obala Fabrika (Br.reg. 213, R 35/56-64) RST 213
- Mandrač Z 5167
- Mjesno groblje RST 359
- Palača Hektorović (Br.reg. 579, R 24/73-71) RST 579
- Suburbani ljjetnikovac Hanibala Lucića P 3725
- Crkva Sv. Kuzme i Damjana Z 5044
- Crkva Sv. Duha Z 5037
- Crkva Zvijezda mora RST 283
- Benediktinski samostan Sv. Ivana i Sv. Antuna Z 5085
- Crkva Sv. Roka i Sebastijana RST 216
- Crkva Sv. Venerande RST 220
- Crkva Sv. Marije Magdalene RST 402
- Franjevački samostan Gospe od Milosti Z 5091 Crkva i zvonik Sv. Marka RST 218
- Kuća DujmovićRST 482
- Kuća Strossmayer RST 297
- Gotička kuća RST 478 – nije u Registru
- Mala gotička kuća na trgu RST 480
- Kuća – Groda RST 565
- Zgrada (pored Hektorovićeve palače) RST 570
- Kasnoantički zidovi u kući Gazarović RST1114
- Zgrada bivšeg hotela Slavija RST 902
- Kompleks kuća Gazzari RST 295
- Crkva Sv Ivana RST 481
- Kuća Barišić Z 5150
- Kuća Bibić RST 916
- Kuća Bracanović RST 723
- Kuća Bučić Z 5149
- Kuća Domančić RST 601
- Kuća Gargurić RST 284
- Kuća Jurić Z 5152
- Kuća Machiedo Z 5109
- Kuća Machiedo (Bonin) Z 5147
- Kuća Marchi (Stajlić) Z 5146
- Kuća Marchi RST 619
- Kuća Marić Z 5154
- Kuća Maričić Domančić Z 5145
- Kuća Maričić RST 914
- Kuća Matijević RST 915
- Kuća Matković RST 762
- Kuća Mihovilčević RST 903
- Kuća Novak Z 5153
- Kuća Padovan RST 612
- Kuća Rosso Z 5142
- Kuća Stanušić Bibić Z 5148
- Kuća Vučetić RST 599
- Kuća Vučetić RST 695
- Kuća Vučetić RST 935
- Kuća uz crkvu Gospe Anuncijate RST 623
- Kuća u Grodi RST 694
- Macel RST 1027
- Palača Paladinić u Grodi RST 475
- Palača Paladinić (Paladini) RST 479
- Palača Vukašinović (Vukašinović-Dojmi) Z 5144
- Kuća Gilve RST 524
- Kompleks gotičko baroknih kuća RST 430
- Kameni portal crkve Gospe od Anuncijate P 3896
- Crkva Anuncijata E Crkva Kruvenica E
- Zdenac na Pjaci E
- Zdenac u Grodi E
- Renesansni stup ispred Kruvenice E
- Kuća Fazanić Z 5143
- Spomen ploča Prve konferencije narodnog fronta Hrvatske RST 854
- Spomen ploča povodom desetgodišnjice oslobođenja (NOB) RST 855
- Spomen ploča palim borcima (NOB) RST 809
- Štab mornarice NOVJ (NOB) RST 812
- Palača Ivanić RST 1431
- Ljetnikovac Božić – Ivanić RST 484
- Crkva Sv. Nikole P 876
- Ljetnikovac Angelini P 1291
- Kapela Sv. Ante Padovanskog P 96
Članak 82.
U članku 88. stavak 1. mijenja se i glasi: Pojedinačni spomenici izvan zaštićene urbane cjeline grada Hvara:- Crkva Sv. Jurja, Brusje (RST 221)
- Seosko groblje, Brusje (RST 691)
- Ruševine ljetnikovca Rinaldi, Brusje (E 692)
- Ljetnikovac Kasandrić, Dubovica, Velo Grablje (RST 514)
- Stambeno gospodarska zgrada, Dubovica, Velo Grablje (RST 1319)
- Crkva Sv. Stjepana, Dubovica (E)
- Ljetnikovac Bartučević, Lučišće (E 694)
- Zemljišne parcele ljetnikovca Ivanić, Milna (P 1789)
- Ljetnikovac Ilijić, Maslinica (E)
- Crkva Sv. Klementa , Sv Klement (RST 403) i P 1509??
- Ostaci crkve Sv. Pelegrina, rt Pelegrin ( RST 476)
- Crkva Sv. Pelegrina, rt Pelegrin (RST 876),
- Svjetionik Pokonji Dol, Pokonji Dol (RST 1418),
- Vojna izvidnica Smokovik (RST 618),
- Tvrđava Baterija , Galešnik (P 2825)
- Baterija Andreis s okolnom borovom šumom, Hvar (RST 542)
- Tvrđava Napoleon, Hvar (Z 5157)
- Crkva Sv. Vida, Velo Grablje (RST 454),
- Crkva BDM , Zaraće (RST 485)
- Pustinjački stan sa crkvom, Sveta Nedilja RST 527
Članak 83.
U članku 89. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase: ”U zaštićenim dijelovima naselja ne dopušta se ugradnja ormarića sa mjerilima za struju na vanjskim zidovima građevine. Visina građevina se ograničava na maksimalno 3 etaže, odnosno maksimalno 9,0m od nivoa prometne površine uz građevinu do vijenca. Iznimno se građevine mogu povisiti prema mjerama zaštite iz konzervatorskog elaborata na rubnim dijelovima zone B kulturno-povijesne cjeline grada Hvara. Ukoliko postojeća građevina ima veću visinu ili broj etaža može se zadržati postojeća visina, ali se ne smije povećavati. Na građevinama koje su registrirane kao postojeći spomenici ne smije se mijenjati visina niti broj etaža.”Članak 84.
(1) U članku 90. stavak 1. mijenja se i glasi: Ovim Planom štite se slijedeća područja:- Zone prostorno-planske zaštite – stari dio naselja Jagodna, Sv. Nedilja, dio naselja Brusje (zona 1)
- Postojeća tradicijska gradnja izvan zona konzervatorske zaštite
- Etnozona – područje unutrašnjosti zapadnog dijela otoka
- Kultivirani agrarni krajolik – cijelina teritorija grada Hvara
- tlocrtnih gabarita – preferira se tlocrtni oblik izduženog pravokutnika ili kombinacija/adicija pravokutnog tlocrta (“L”, “T” i sl.)
- katnosti – maksimalno P+2,
- oblikovanja krovišta – propisuju se dvostrešna krovišta nagiba prilagođenog pokrovu (minimalno 30˚)
- dispozicije i dimenzija otvora – propisuju se otvori u formi vertikalno položenog pravokutnika, iznimno ako lokalni uvjeti to zahtjevaju mogući su trostrešni i četverostrešni.
- očuvati osnovne elemente koji obilježavaju tradicijsku gradnju kao što su:
- kod prilagođavanja postojećih građevina novim funkcijama i sadržajima, prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, konzervatorske rekonstrukcije, rekompozicije
- svi radovi i građevinski detalji na kućama (zidanje kamenom u vapnenom mortu, način fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe, izrada drvenog dvostrešnog krovišta i drvene međukatne konstrukcije, pokrivanje krovova kupom kanalicom, utorenim crijepom ili kamenim pločama ovisno o izvornom pokrovu, izvedba kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih tipoloških detalja te u skladu s tipološkim karakteristikama šireg ruralnog prostora; međukatne konstrukcije kamenih kuća potrebno je predvidjeti kao drvene ili montažne
- nije dozvoljeno povećavati kapacitet građevina podizanjem nadozida u potkrovlju i izvedbom luminara, niti je dozvoljeno graditi balkone čime se mijenjaju obilježja ruralnog prostora otoka Hvara
- povijesne građevine potrebno je obnoviti cjelovito, zajedno s njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom, poljoprivrednom površinom, pristupom, gustirnama i sl.).
- garaže i parkirališna mjesta u tipologiji ugrađene gradnje graditeljskih sklopova ne uvjetovati na građevinskoj parceli već riješiti promet u mirovanju izvan/na prilazu stambeno-gospodarskim nizovima
- zamjenska gradnja se ne dopušta, izuzev na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu koja mora biti tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora (tlocrtni gabariti i položaj na parceli, katnost, dvostrešno krovište).
- dogradnje i nadogradnje je potrebno oblikovno uskladiti s izvornom graditeljskom strukturom. Vertikalne komunikacije između 1. i viših katova potrebno je planirati unutar objekta.
- u dobro očuvanim tradicijskim sklopovima ne dopušta se gradnja otvorenih bazena
- solarne kolektore na dobro očuvanim povijesnim građevinama nije dozvoljeno postavljati na krovove. Mogu se eventualno smjestiti na zapuštenim poljoprivrednim površinama izvan izgrađene strukture
- kod nove gradnje (dogradnje, nadogradnje) potrebno je poštovati izvornu tipologiju građenja u pogledu:
Članak 85.
(1) U članku 92. u stavku 2. na kraju 3. rečenice briše se točka i dodaju se rečenice: ’ te odlagalište inertnog građevinskog otpada i glomaznog otpada. Na ovoj lokaciji planira se i smještaj kompostane (K3).’ Na kraju 4. rečenice briše se točka i dodaju se rečenice: ‘(PS Hvar – Stari Grad, Tusto brdo). Južno od brda Smokovik planirano je odlagalište građevinskog otpada nastalog iz zemljanih iskopa.’ (2) Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: Na području Grada Hvara, planira se smještaj 8 reciklažnih otoka, sa po 3 posude za odvojeno sakupljanje otpada, zapremnine 2-3m3, odnosno ukupno 24 posude.Članak 86.
(1) Naslov ispred članka 93. mijenja se i glasi: „8.1 Zaštita voda i mora“ (2) Na kraju članka 93. dodaje se novi stavak koji glasi: „Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima u marinama i lukama treba osigurati prihvat otpada, istrošenog ulja, ostataka goriva i drugih tvari postavom odgovarajućih kontejnera, te osigurati njihovo pražnjenje na način propisan zakonom. Također se moraju osigurati uvjeti za provođenje plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora sukladno posebnim propisima.Članak 87.
(1) U članku 95. stavku 1. alineji 2. riječ: ’Podstine’ zamjenjuje se riječju: „Zastup“ i dodaju se riječi: ’južno od Ul. biskupa Jurja Dubokovića (označeno na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje uređenje I zaštitu površina),’. (2) Iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi: „Prostor potencijalnog klizišta u dijelu područja Podstine (označeno na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje uređenje i zaštitu površina), na kojem je izgradnja uvjetovana prethodnim geotehničkim istražnim radovima i izradom geotehničkog elaborata kojim će se dokazati mogućnost i odrediti tehnički uvjeti buduće izgradnje.“Članak 88.
Iza naslova ’9.1.1. PPPPO Pakleni otoci’ dodaje se članak 97a. koji glasi: „Za područje Paklenih otoka planira se izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim će se propisati mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja Paklenih otoka te uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru.“Članak 89.
(1) U naslovu ispred članka 98. broj: ’9.1.1.’ zamjenjuje se brojem: ’9.1.2’. (2) U članku 98. ispred stavka 1. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: „U izradi svih propisanih detaljnijih planova mogu se primijeniti viši prostorni standardi od onih propisanih ovom odlukom, na način da se može propisati veća minimalna površina građevinske čestice, manji koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti čestice ili zone, veća udaljenost građevine od ruba čestice, te manji broj etaža i manja visina građevine.“ (3) U stavku 2. (dosadašnji stavak 1.) točke 2. i 3. mijenjaju se i glase: 2. UPU Sv. Nedilja 3. UPU Milna Točke 4. – 11. se brišu. (4) U stavku 3. (dosadašnji stavak 2.) riječi: ‘20%’ zamjenjuju se riječima: ‘10%’, a iza njih se dodaju riječi: ‘neizgrađenog dijela’. Na kraju stavka dodaje se rečenica: ”Također je obvezno planirati javne parkirališne površine na način da se uz obvezne površine parkirališta iz članaka 27. i 70. dodaje još 10% površine za javna parkirališta.“ (5) Stavak 6. (dosadašnji stavak 5.) mijenja se i gkasi: „Do donošenja UPU dopušta se rekonstrukcija, zamjena postojećih i izgradnja novih građevina samo u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja naselja. Prilikom izdavanja akata za gradnju na uređenom dijelu građevinskog područja naselja treba voditi računa da se formiranjem građevinske čestice i smještajem građevine omogući rekonstrukcija pristupne prometnice prema uvjetima Plana.“ (6) U stavku 7. (dosadašnji stavak 6.) riječi: ‘neizgrađenim dijelovima‘ zamjenjuje se riječima: ‘izdvojenim dijelovima‘. Riječi: ‘Milna, Stiniva i Sv. Nedilja‘ brišu se. Riječi: ‘hotela, građevina javne namjene, infrastrukturnih građevina i uređenje javnih površina‘ zamjenjuju se riječima: ‘građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina te rekonstrukcija postojećih građevina’.Članak 90.
(1) U članku 99. u stavku 1. točke 12. – 14. i 24. – 27. zamjenjuju se točkama 4. – 8. koje glase: 4.UPU Dolac 5. UPU Šamoretov dolac – Marinac dolac 6.UPU Pais 7.UPU zone stanovanja u zelenilu 8.UPU Pokonji dol 9.UPU Križna luka (2) U stavku 2. riječi: ‘20%’ zamjenjuju se riječima: ‘15%’, a riječi: ‘UPU br. 13, br. 25 i br. 26’ zamjenjuje se riječima: ‘UPU br. 5, 6, 7’. (3) U stavku 3. riječi: ‘20%’ zamjenjuju se riječima: ‘10%’. (4) Stavak 4. briše se.Članak 91.
U članku 100. iza riječi: ’poslovne’ dodaju se riječi: ’i sportske’. Točke 15. – 23. zamjenjuju se točkama 9. – 15. koje glase: 9.UPU sportsko-rekreacijske zone Šamoreta dolac 10.UPU sportsko-rekreacijske zone Mala Garška 11.UPU turističke zone Vira 12.UPU turističke zone Jagodni bad 13.UPU turističke zone Sviračina 14.UPU turističke zone Plaža 15.UPU gospodarske zone Stanišće-MartinovikČlanak 92.
Članak 101. i naslov: ’Obveza izrade DPU’ ispred članka brišu se.Članak 93.
(1) U naslovu ispred članka 102. broj: ’9.1.2.’ zamjenjuje se brojem: ’9.1.3’. U članku 102. u stavku 1. alineje 1. i 2. zamjenjuju se točkama 1. – 3. koje glase: 1.DPU Ograde (Službeni glasnik Grada Hvara 4/96, 4/05) 2.DPU Biskupija (Službeni glasnik Grada Hvara 5/08, 4/10) 3.DPU groblja Kruvenica (Službeni glasnik Grada Hvara 12/10) (2) Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: Važeći urbanistički planovi uređenja: 4.UPU Opuzena glavica (Službeni glasnik Grada Hvara 2/08.) 5.UPU etno-eko sela Malo Grablje (Službeni glasnik Grada Hvara 11/09) 6.UPU marine u Sv. Nedjelji (Službeni glasnik Grada Hvara 3/11) 7.UPU etno-eko sela Velo Grablje (Službeni glasnik Grada Hvara 8/14) 8.UPU etno-eko sela Zaraće (Službeni glasnik Grada Hvara 8/14) (3) U stavku 3. (dosadašnji stavak 2.) iza riječi: ‘koje’ dodaje se riječ: ‘ne’. Dio stavka iza riječi: ‘Hvara’ briše se. (4) U stavku 4. (dosadašnji stavak 3.) riječ: ‘detaljnih’ zamjenjuje se sa riječi: ‘detaljnijih’.Članak 94.
(1) U naslovu ispred članka 103. broj: ’9.1.3.’ zamjenjuje se brojem: ’9.1.4’. (2) U stavku 3. iza riječi: ’izgrađenim’ dodaju se riječi: ’i uređenim’. Na kraju stavka dodaje se rečenica koja glasi: ” Prilikom izdavanja akata za gradnju na uređenom dijelu građevinskog područja naselja treba voditi računa da se formiranjem građevinske čestice i smještajem građevine omogući rekonstrukcija pristupne prometnice prema uvjetima Plana.” (3) Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „U svrhu poticanja socijalne i druge poticane stambene izgradnje, isključivo na temelju odgovarajućih programa Grada Hvara, na građevnim česticama koje će se namijeniti za takvu gradnju dopuštena je gradnja višestambenih građevina, koje mogu imati maksimalno 6 stanova, a maksimalna tlocrtna površina pod građevinom može biti 200 m2. U tom slučaju najmanja površina građevne čestice na kojoj se može graditi takva građevina je 500m2, KigN max = 0,4. Ostali uvjeti kao za stambene građevine, članak 18. i 19.“Članak 95.
Članak 105. briše seČlanak 96.
U članku 108. na kraju 1. stavka dodaje se rečenica: ‘ Opožarene šumske površine koje u naravi predstavljaju zapušteno poljoprivredno zemljište potrebno je obnavljati na način da se rekultiviraju poljoprivredne površine.Članak 97.
(1) U članku 111. u stavku 1. alineja 1. i 3. briše se. U alineji 2. riječi: ’izdvojena’ i ’Vela Garška’ brišu se. (2) U stavku 2. riječi: ‘Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru’ zamjenjuje se riječima: ‘natječajnim programom’.Članak 98.
U članku 112. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Građevine ozakonjene temeljem zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 143/13) mogu se rekonstruirati u legalnim gabaritima.“Članak 99.
U članku 113. u alineji 2. riječi: ’tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene površine i da se ne povećava broj stambenih jedinica’ zamjenjuju se riječima: ‘do 10% postojeće građevinske bruttto površine odnosno do 12m2 (prema strožem kriteriju)’. Na kraju članka dodaje se nova alineja:- gradnja pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu građevine – cisterne za vodu do 27m3, septičke jame do 27m3, sjenice, nadstrešnice, ogradni i potporni zidovi.
Članak 100.
U članku 116. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: “Planom se omogućava rekonstrukcija ruševina stambenih i gospodarskih građevina izvan građevinskog područja. Ruševine se rekonstruiraju u postojećim gabaritima odnosno na način da se etaže koje su dijelom urušene rekonstruiraju do pune visine i do punog tlocrtnog gabarita. Maksimalna visina pojedinačne etaže je 3,0m.”Članak 101.
U članku 117. stavak 1. briše se zadnji dio rečenice koji glasi: ’, te na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru’.Članak 102.
U članku 118. u alineji 1. brišu se riječi: ’i Programa mjera za unapređenja stanja u prostoru’. U alineji 2. riječi: ’Gradsko poglavarstvo’ zamjenjuje se riječima: ’nadležna gradska služba’.Članak 103.
(1) U članku 123. stavak 2. briše se (2) U stavku 2. (dosadašnji stavak 3.) riječi: ‘uključujući i prizemlje’ zamjenjuju se riječima: ‘(prizemlje, kat, potkrovlje, kat pod kosim krovom itd.) koje je moguće graditi iznad suterena ili podruma pod uvjetom da građevina ne premaši zadanu visinu’. (3) Stavak 5. (dosadašnji stavak 6.) mijenja se i glasi: ‘koeficijent izgrađenosti – nadzemni (kigN) građevne čestice ili zone – odnosi se na nadzemni dio građevine, tj. na sve etaže koje nisu potpuno ukopane“. (4) U stavku 6. (dosadašnji stavak 7.) riječi: „iskorištenosti (kis)“ zamjenjuju se riječima: „iskorištenosti – nadzemni (kisN)“. Iza riječi: “površine” dodaju se riječi: “svih nadzemnih etaža”. (5) U stavku 7. (dosadašnji stavak 8.) dio stavka iza riječi ‘podrum’ mijenja se i glasi: ‘(Po) -sve građevine unutar građevinskog područja imaju mogućnost gradnje potpuno ukopanog podruma, s koeficijentom izgrađenosti Kig P max = 0,60, ako u Odredbama nije navedeno drugačije. Djelomično ukopani podrum gradi se s koeficijentom izgrađenosti nadzemnih dijelova (kig). Podrum se ne smije koristiti za stanovanje. Ako je podrum namijenjen smještaju vozila, ulaz u garažu i rampa za vozila ne smatraju se najnižom kotom uređenog terena’. (6) Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: „suteren (S) – je dio građevine, čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni teren, odnosno najmanje jednim svojim pročeljem se nalazi izvan terena“. (7) U stavku 11. riječi: ‘1,5m’ zamjenjuju se riječima: ‘1,2m’. (8) Stavak 12. mijenja se i glasi: ”PGM – parkirališno-garažna mjesta” (9) Stavak 14. mijenja se i glasi: ”visina građevine – za građevine koje imaju podrum u koji se kolno pristupa, najniža kota kolne rampe se ne računa kao najniža kota terena uz građevinu u odnosu na koju se definira visina građevine. Visina građevine mjeri se od kote konačno zaravnanog i uređenog terena, za koju vrijedi (osim ako u Odredbama nije navedeno drugačije ili ako nadležna javnopravna tijela ne utvrde drugačije): – kota konačno zaravnanog i uređenog terena može odstupiti od kote prirodnog terena za ±1,0m – za kose terene odstupanje može biti ±1.5m“ (10) Na kraju članka dodaje se novi stavak koji glasi: „nadzemne etaže – su suteren (S), prizemlje (P), kat (1K, 2K) i potkrovlje (Pk)“Članak 104.
U svim člancima: – izraz ‘građevinska parcela’ zamjenjuje se izrazom ‘građevna čestica’ – izraz ‘parcela’ zamjenjuje se izrazom ‘čestica’ – izraz: ‘‘brutto razvijena površina“ zamjenjuje se izrazom: “građevinska brutto površina“ – izraz: „BRP’ zamjenjuje se izrazom ‘GBP’ – izraz ‘javno prometna’ zamjenjuje se izrazom ‘prometna’ – izraz ‘općina’ zamjenjuje se izrazom ‘Grad’ – izraz ‘lokacijska dozvola’ zamjenjuje se izrazom ‘akt za gradnju’ – izraz: “Program mjera za unapređenje stanja u prostoru” briše se u odgovarajućem padežu. U svim člancima u kojima se poziva na odredbe iz drugih članaka, brojevi navedenih članaka odnose se na izvorni Plan. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 105.
Izmjene i dopune PPUG-a Hvara su sačinjene u 8 izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Hvara i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Hvara.Članak 106.
Uvid u Izmjene i dopune PPUG-a Hvara može se izvršiti u nadležnom odjelu za prostorno uređenje Grada Hvara.Članak 107.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u ‘Službenom glasniku Grada Hvara’. Grafički dio Izmjena i dopuna PPUG-a Hvara i Knjiga 2, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 350-01/15-01/34 URBROJ: 2128/01-02-16-48 Hvar, 4. kolovoza 2016.godine PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o pravilima za izbor članova Vijeća mjesnih odbora
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom (u daljnjem tekstu: Odluka) uređuju pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara.Članak 2.
Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira. Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.Članak 3.
Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Članovi vijeća nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju danom konstituiranja vijeća. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.Članak 4.
Izbore za članove vijeća raspisuje Gradsko vijeće Grada Hvara posebnom odlukom. Ako je mandat prestao uslijed raspuštanja vijeća mjesnog odbora, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni izbori se moraju održati u roku od 90 dana od dana raspuštanja. Od dana raspisivanja izbora do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Kada je vijeće mjesnog odbora raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, u tom se mjesnom odboru neće raspisati i održati prijevremeni izbori.Članak 5.
Članu vijeća mjesnog odbora mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima: – ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, – ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke, – ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude, – ako mu prestane prebivalište s područja mjesnog odbora, danom prestanka prebivališta, – ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, – smrću.Članak 6.
Članovi vijeća mjesnog odbora imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu vijeća mjesnog odbora mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Člana vijeća izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojemu je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste. Člana vijeća mjesnog odbora izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako ne postignu dogovor, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. O sklopljenom sporazumu kao i postignutom dogovoru političke stranke dužne su obavijestiti Jedinstveni upravni odjel Grada Hvara. Člana vijeća mjesnog odbora izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Člana vijeća mjesnog odbora izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. II KANDIDIRANJEČlanak 7.
Kandidacijske liste za izbor članova vijeća mjesnog odbora imaju pravo predložiti sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači. Političke stranke utvrđuju i predlažu kandidacijske liste za izbor članova vijeća mjesnog odbora na način propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom, donesenom na temelju statuta. Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja kandidacijske liste. Prilikom sastavljanja kandidacijske liste predlagatelj je dužan poštivati načelo ravnopravnosti spolova, sukladno posebnom zakonu. Kandidacijske liste može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.Članak 8.
Kada birači predlažu kandidacijsku listu grupe birača, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste dužni su prikupiti odgovarajući broj potpisa birača, u zavisnosti od broja stanovnika odnosnog mjesnog odbora i to: – do 100 stanovnika – 10 potpisa birača, – od 101 do 200 stanovnika – 15 potpisa birača, – od 201 do 300 stanovnika – 20 potpisa birača, – od 301 do 350 stanovnika– 25 potpisa birača – od 350 do 500 stanovnika – 35 potpisa birača, – iznad 500 stanovnika – 40 potpisa birača. Broj stanovnika u smislu stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sukladno važećim podacima službenih rezultata popisa stanovništva propisanog posebnim zakonom. Podatke o potrebnom broju potpisa birača objavit će Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora na području Grada Hvara, na internetskoj stranici Grada Hvara a na temelju prethodno pribavljenih podataka. Podnositelji kandidacijske liste grupe birača su prva tri po redu potpisnika liste.Članak 9.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi: – ime, prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol predloženih kandidata, – ime, prezime, prebivalište birača, broj važeće osobne iskaznice birača, mjesto izdavanja te potpis birača. Oblik obrasca iz stavka 1. ovoga članka određuje Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora na području Grada Hvara.Članak 10.
Naziv kandidacijske liste jest puni naziv političke stranke, dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu. Ako su političke stranke registrirale skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka, u nazivu će se koristiti i kratice. Ako su kandidacijsku listu predložili birači njezin naziv je »kandidacijska lista grupe birača«. Nositelj kandidacijske liste prvi je predloženi kandidat na listi. Za svakog od kandidata u prijedlogu kandidacijske liste obvezatno se navodi ime i prezime kandidata, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol.Članak 11.
U prijedlogu kandidacijske liste obvezatno se navodi naziv kandidacijske liste i nositelj liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 zaključno do rednog broja koliko ih se bira. Uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostavlja se očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na listi, ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva.Članak 12.
Kandidacijske liste moraju prispjeti Povjerenstvu za izbor članova vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora iz članka 6. Zakona o lokalnim izborima. Povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara, u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objavljuje na oglasnoj ploči i internetskim stranicama Grada Hvara sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova vijeća mjesnog odbora.Članak 13.
Zbirna lista sadrži naziv svake kandidacijske liste te ime i prezime nositelja svake liste. Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.Članak 14.
Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i z]]>Članak 15. Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi.Članak 16.
Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. III IZBOR ČLANOVA VIJEĆA MJESNOG ODBORAČlanak 17.
Broj članova vijeća mjesnog odbora određuje se prema broju stanovnika mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora ima tri člana u mjesnom odboru koji ima do 200 stanovnika, a pet članova u mjesnom odboru koji ima više od 200 stanovnika.Članak 18.
Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje mjesnog odbora čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove vijeća mjesnog odbora. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u vijeću mjesnog odbora imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Broj članova vijeća mjesnog odbora koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova vijeća mjesnog odbora bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u vijeću mjesnog odbora osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova vijeća mjesnog odbora bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u vijeću mjesnog odbora koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova vijeća mjesnog odbora bira. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u vijeću mjesnog odbora, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.Članak 19.
Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u vijeću mjesnog odbora. IV TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA 1. Gradsko izborno povjerenstvo
Članak 20.
Tijela za provedbu izbora su Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara (u daljnjem tekstu: Gradsko izborno povjerenstvo) i birački odbori. Članovi tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo.Članak 21.
Gradsko izborno povjerenstvo čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti sa svim ovlastima predsjednika, a svi članovi izbornog povjerenstva imaju jednaka prava i dužnosti.Članak 22.
Predsjednika i članove Gradskog izbornog povjerenstva imenuje Gradsko vijeće na vrijeme od četiri godine.Članak 23.
Gradsko izborno povjerenstvo: – propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbe izbora – brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove vijeća mjesnog odbora, – imenuje članove biračkih odbora, donosi obvezne upute za njihov rad, – određuje biračka mjesta, – nadzire rad biračkih odbora, – obavlja sve tehničke pripreme za provođenje izbora, – na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje liste i sastavlja zbirnu listu, – nadzire pravilnost izborne promidžbe, – prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima, – objavljuje rezultate izbora, – obavlja i druge poslove sukladno ovoj Odluci. Predsjednik, potpredsjednik i članovi Gradskog izbornog povjerenstva ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, niti kandidati na izborima koje provode. 2. Birački odboriČlanak 25.
Birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Predsjednik, potpredsjednik i članovi biračkog odbora ne smiju biti kandidati na izborima koje provode, a predsjednik i potpredsjednik biračkog odbora ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke . Svi članovi biračkog odbora imaju ista prava i dužnosti. V PROVEDBA IZBORAČlanak 26.
Glasovanje za izbor članova vijeća obavlja se na biračkim mjestima na području mjesnog odbora. Gradsko izborno povjerenstvo će objaviti koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovanja na pojedinom mjestu, najkasnije osam dana prije izbora. Gradsko izborno povjerenstvo će odrediti biračka mjesta ovisno o broju birača, odnosno prostornoj udaljenosti, na način da broj birača na jednom biračkom mjestu omogući glasovanje svih birača u vremenu određenom za glasovanje. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija za glasovanje, uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost glasovanja. Na svakom biračkom mjestu trebaju biti vidljivo istaknute sve kandidacijske liste s pregledno navedenim imenima svih kandidata za vijeće mjesnog odbora za koje se glasuje.Članak 27.
Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela imaju: – promatrači političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno kandidata (u daljem tekstu: promatrači političkih stranaka), – promatrači birača koji su predložili kandidacijsku listu birača, odnosno kandidata (u daljnjem tekstu: promatrači birača), – promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (dalje: promatrači nevladinih udruga), – promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj (dalje: strani promatrači). Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal. VI GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJAČlanak 28.
Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu na području mjesnog odbora, glasačkim listićem. Glasački se listić tiska pod neposrednim nadzorom Povjerenstva.Članak 29.
Glasački listić na kojemu se glasuje za kandidacijsku listu vijeća mjesnog odbora sadrži: – naziv liste, – ime i prezime nositelja liste, – naputak o načinu glasovanja. Kandidacijske liste navode se na glasačkom listiću onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi kandidacijskih lista vijeća mjesnog odbora. Ispred naziva svake liste stavlja se redni broj. Na glasačkom listiću mora biti naznačena vrsta izbora na koje se odnosi.
Članak 30.
Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem. Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću. Glasački listić se popunjava tako da se zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste.Članak 31.
Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu birač glasovao. Nevažeći glasački listić je: – neispunjeniglasački listić, – glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je listu birač glasovao, – glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista.Članak 32.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. Biračka mjesta se zatvaraju u devetnaest sati, a biračima koji su se u to vrijeme zatekli na biračkom mjestu mora se omogućiti glasovanje. U vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu moraju biti stalno prisutan predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik te najmanje četiri člana biračkog odbora.Članak 33.
Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osiguravati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja biračkog mjesta. Ako je to nužno radi očuvanja reda i mira te radi nesmetanog odvijanja glasovanja, predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije koja je na biračkom mjestu dužna postupati u okviru zakonskih ovlasti. Nitko, osim pripadnika policije na poziv predsjednika biračkog odbora, ne smije doći na biračko mjesto naoružan.Članak 34.
Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za dotično biračko mjesto. Identitet birača utvrđuje se identifikacijskom ispravom, sukladno posebnim zakonima. Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član neće mu dozvoliti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela. Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka birač je dužan predati biračkom odboru i ona je sastavni dio izvatka iz popisa birača za to biračko mjesto.
Članak 35.
Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje. Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije 3 dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan održavanja izbora.Članak 36.
Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti. Nakon toga birački odbor utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali na tom biračkom mjestu prema izvatku iz popisa birača i potvrdama nadležnog tijela. Nakon utvrđivanja broja birača koji su glasovali, birački odbor pristupa otvaranju glasačke kutije, prebrojavanju glasačkih listića i broja glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj manji od utvrđenog broja birača koji su glasovali, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj veći od utvrđenog broja birača koji su glasovali, birački odbor o tome odmah obavještava nadležno izborno povjerenstvo. Nadležno izborno povjerenstvo odmah raspušta birački odbor i imenuje novi te određuje ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu koje će se obaviti sedmog dana od dana prvog glasovanja. Rezultat ponovljenog glasovanja utvrđuje se u roku od 12 sati nakon obavljenog glasovanja.Članak 37.
Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu, ovisno o vrsti izbora zabilježit će: – broj birača upisan u izvatku iz popisa birača i broj birača koji su predali potvrdu nadležnog tijela (biračko tijelo), – broj birača koji su pristupili glasovanju prema izvatku iz popisa birača i uz potvrdu za glasovanje, – broj birača koji su glasovali izvan biračkog mjesta, – broj birača koji su glasovali na biračkom mjestu uz pomoć druge osobe, – koliko je birača ukupno glasovalo, – koliko je glasova dobio svaki pojedini kandidat, odnosno kandidacijska lista, te – broj nevažećih glasačkih listića. U zapisniku o radu biračkog odbora navode se i sve druge činjenice koje su važne za postupak glasovanja. Sadržaj i oblik zapisnika o radu biračkog odbora propisuje Gradsko izborno povjerenstvo. Svaki član biračkog odbora ovlašten je dati pisane primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora. Ako član biračkog odbora odbije potpisati zapisnik, o tome se u zapisniku sastavlja službena bilješka, u kojoj se utvrđuje činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član biračkog odbora navede.Članak 38.
Zapisnik o radu i ostali izborni materijal birački odbor dostavlja nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biračkog mjesta. Povjerenstvo će utvrdit rezultate glasovanja najkasnije u roku od 48 sati od zatvaranja birališta.Članak 39.
Rezultate izbora za vijeća utvrđuje Gradsko izborno povjerenstvo na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima na području mjesnog odbora.Članak 40.
Kad Gradsko izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove vijeća mjesnog odbora bez odgode će objaviti: – broj birača upisanih u popis birača mjesnog odbora, – koliko je glasova dobila svaka pojedina kandidacijska lista, – koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, – broj mjesta u vijeću mjesnog odbora koje je dobila svaka kandidacijska lista, te – ime i prezime kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove vijeća mjesnog odbora. Rezultati izbora bez odgode se objavljuju na oglasnoj ploči mjesnog odbora i internetskim stranicama Grada Hvara. VII TROŠKOVI PROVEDBE IZBORAČlanak 41.
Sredstva za provedbu redovnih i prijevremenih izbora za članove vijeća mjesnog odbora osiguravaju se u Proračunu Grada Hvara. Sredstvima za provedbu izbora iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Gradsko izborno povjerenstvo. Gradsko izborno povjerenstvo je odgovorno za raspodjelu i trošenje sredstava te dodjelu odgovarajućih sredstava izbornim tijelima koja obuhvaćaju i sredstva za naknadu obavljanja administrativnih i stručnih poslova. Gradsko izborno povjerenstvo će objaviti cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja, u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora. VIII ZAŠTITA IZBORNOG PRAVAČlanak 42.
Gradsko izborno povjerenstvo obavlja opći nadzor pravilnosti izbora članova vijeća u skladu sa odredbama ove Odluke.Članak 43.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove vijeća mjesnog odbora mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati i najmanje 5% birača mjesnog odbora u kojem se provode izbori. Ako je kandidacijsku listu ili kandidata predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora.Članak 44.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća rješava Gradsko izborno povjerenstvo.Članak 45.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove vijeća mjesnog odbora podnosi se Gradskom izbornom povjerenstvu. Prigovor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Gradsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.Članak 46.
Ako Gradsko izborno povjerenstvo, rješavajući po prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan kada su raspisani. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultate izbora, Gradsko izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.Članak 47.
Protiv rješenja Gradskog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.Članak 48.
Prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovom Odlukom.Članak 49.
Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ove Odluke ne plaćaju se pristojbe. IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 50.
Prva, konstituirajuća sjednica vijeća mjesnog odbora sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. Konstituirajuću sjednicu vijeća saziva Gradonačelnik ili osoba koju on ovlasti. Ako se vijeće mjesnog odbora ne konstituira na sjednici iz stavka 2. ovoga članka, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se vijeće mjesnog odbora ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana. Konstituirajućoj sjednici vijeća mjesnog odbora do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću. Vijeće mjesnog odbora smatra se konstituiranim izborom predsjednika. Ako se vijeće mjesnog odbora ne konstituira u rokovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, raspisat će se novi izbori.Članak 51.
Stupanjem na snagu Odluke Gradskog vijeća o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnog odbora prestaje mandat prethodno izabranim članovima svih vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara.Članak 52.
Na dijelove postupka kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnog odbora izbora koji nisu uređeni ovom Odlukom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima („NN“, broj 144/12).Članak 53
Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o pravilima za izbor vijeća mjesnog odbora (Službeni glasnik Grada Hvara, broj: 8/14 ).Članak 54.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 013-03/16-01/01 URBROJ: 2128/01-02-16-07 Hvar, 04. kolovoza 2016. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara
Članak l.
Ovom Odlukom raspisuju se izbori za članove Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje – tri (3) člana; na području Grada Hvara.Članak 2.
Izbori za članove Vijeća Mjesnih odbora iz članka l. ove Odluke održati će se 11. rujna (nedjelja) 2016. godine, u vremenu od 07,00 do 19,00 sati.Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 013-03/16-01/01 URBROJ: 2128/01-02-16-06 Hvar, 04. kolovoza 2016.g. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o imenovanju komisije za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora
Članak l.
Ovom Odlukom imenuje se komisija (odbor) za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje u sastavu:- Jadranka Jeličić, dipl. iur., predsjednica
- Marin Vranković, dipl. iur, zamjenik predsjednika
- Dina Duboković, dipl. iur., član
- Sofija Bibić, dipl. iur., član
- Marko Jeličić, dipl. iur., član
- Slavko Šarić, dipl. oecc, član
Članak 2.
Komisija iz čl. 1. ovlaštena je poduzimati sve izborne radnje u svrhu provođenja izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje, sukladno Zakonu o lokalnim izborima (Narodne novine, broj: 144/12) i Odluci o pravilima za izbor članova Vijeća mjesnih odbora.Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 013-03/16-01/01 URBROJ: 2128/01-02-16-08 Hvar, 04. kolovoza 2016.g. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o načinu izrade glasačkih listića
Članak l.
Ovom Odlukom ovlašćuje se Komisiju (odbor) za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje da izradu i tiskanje glasačkih listića, zapisnika o radu biračkih odbora i gradskog izbornog povjerenstva povjeri pravnoj osobi Narodne novine d.d. Zagreb.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 013-03/16-01/01 URBROJ: 2128/01-02-16-09 Hvar, 04. kolovoza 2016.g. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o imenovanju biračkih mjesta i biračkih odbora za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje
Članak l.
Ovom Odlukom određuje se biračko mjesto za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje u mjestu Brusje, prostor Mjesnog odbora, BRUSJE.Članak 2.
Ovlašćuje se Komisiju (odbor) za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje da sastavi birački odbor za biračko mjesto – prostor Mjesnog odbora, BRUSJE.Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Hvara”.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 013-03/16-01/01 URBROJ: 2128/01-02-16-10 Hvar, 04. kolovoza 2016.g. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
O D L U K U
o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme za poslovni prostor broj: 3. u objektu tvrđave Španjola-Fortica
Članak 1.
Grad Hvar kao zakupodavac nudi dosadašnjem zakupniku Ugostiteljski obrt «Laguna», vlasnik Nenad Vasović iz Hvara, sklapanje novog ugovora o zakupu za poslovni prostor broj: 3 površine 30,55 m2, a sastoji se od točionika i spremišta, sa terasom kao vanjskim štekatom površine 180 m2 i sanitarnim čvorom površine 35,62 m2, koji se nalazi na središnjem platou objekta tvrđave Španjola-Fortica, označena kao čest. zgr. 147 i čest. zem. 343/2 k.o. Hvar, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti caffe bar, na određeno vrijeme i to od 16. listopada 2016. godine do 15. listopada 2019. godine. Odlukom Gradonačelnika Grada Hvara o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u objektu gradske tvrđave Španjola-Fortica Klasa:372-03/14-01/16 URBORJ:2128-01-01/1-14-01 od 10. rujna 2014. godine, utvrđena je visina zakupnine za poslovni prostor broj 3. površine 30,55 m2 x43,00 kune = 1.313,65 kuna mjesečno plus PDV. Terasa kao vanjski štekat površine 180 m2 visina zakupnine određena je u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno plus PDV, za period od 01. svibnja do 31.listopada. Zakupnik poslovnog prostora broj 3 u obvezi je održavati urednim i dostupnim zajedničke sanitarne prostorije /površine 35,62 m2/ svim posjetiteljima tvrđave. Zakupnik je dužan podmiriti dospjele obveze prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička i pravna osoba pridržava rokova plaćanja, uz dostavu sredstva osiguranja plaćanja- zadužnicu ovjerenu od javnog bilježnika na iznos zakupnine i troškova, ovjerenu od javnog bilježnika.Članak 2.
Određuje se rok od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, za prihvat ponude i podmirenje dospjelih obveza, te dostavu potvrde Porezne uprave o podmirenim obvezama, potvrdu Grada Hvara i tvrtki u vlasništvu Grada o podmirenim obvezama, zadužnice iz članka 1. ove Odluke Gradu Hvaru, a radi sklapanja ugovora o zakupu, u protivnom se neće sklopiti ugovor sa dosadašnjim zakupnikom, već se pokrenuti postupak dodjele poslovnog prostora putem javnog natječaja.Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 372-03/15-01/03 URBROJ: 2128/01-02-16-08 Hvar, 4. kolovoza 2016. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Z A K L J U Č A K
o očitovanju na ponudu o pravu prvokupa nekretnina u k.o. Hvar- Pakleni otoci
I.
Povodom ponude ponuditelja Ana-Marije Bibić Nicki i dr. od 25. srpnja 2016. godine, Grad Hvar neće se koristiti pravom prvokupa u predmetu ponude za prodaju 147/576 +49/576 +49/576 dijela nekretnine označene kao: – čest. zem. 3914/28, z.u. 2483, k.o. Hvar -Pakleni otoci, za iznos kupoprodajne cijene od 120.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama prema prodajnom tečaju HNB-a na dan plaćanja.II.
Po zaključenju ugovora o kupoprodaji u kojem je navedena kupoprodajna cijena predmetne nekretnine u iznosu iz točke I. ovog Zaključka, ponuditelj se obvezuje dostaviti fotokopiju ugovora Gradu Hvaru.III.
Ovaj Zaključak stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Hvara.REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD HVAR
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 940-01/16-01/17 URBROJ: 2128/01-02-16-03 Hvar, 4. kolovoza 2016. PREDSJEDNIKGRADSKOG VIJEĆA:
Fabijan Vučetić, v.r.* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
SADRŽAJ:
GRADSKO VIJEĆE GRADA HVARA:
- Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Hvara……………………………………………………………… 157
- Odluka o pravilima za izbor članova Vijeća mjesnih odbora…………………………………………………………… 182
- Odluka o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Grada Hvara…………………… 188
- Odluka o imenovanju komisije za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora…………………………. 188
- Odluka o načinu izrade glasačkih listića……………………………………………………………………………………….. 188
- Odluka o imenovanju biračkih mjesta i biračkih odbora za provođenje izbora članova Vijeća mjesnog odbora Velo Grablje………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 189
- Odluka o ponudi sklapanja novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme za poslovni prostor broj 3. u objektu tvrđave Španjola-Fortica…………………………………………………………………………………………………………………………………….. 189
- Zaključak o očitovanju na ponudu o pravu prvokupa nektretnina u k.o. Hvar……………………………………. 190
„Službeni glasnik Grada Hvara“ izdaje Gradsko vijeće Grada Hvara
Odgovorni urednik: tajnica Liljana Caratan Lukšić, dipl. iur. – List izlazi po potrebi
Priprema i izrada: ŽGIRO, vl. Davor Sarjanović, Jelsa
