Hvarani su još od početka devedesetih zaokupljeni projektom izgradnje zrakoplovne luke na svome škoju, što je i logično s obzirom na to da nemaju nego zemljanu uzletnu stazu za sportske zrakoplove kod Vrbanja, dakle, u Faroskoj hori koja je sada pod zaštitom UNESCO-a.
Bivši premijer Zlatko Mateša je još 1997. godine, prigodom otvaranja novoizgrađenog trajektnog pristaništa u Zapadnoj luci Faros, obećao da će “već sljedećeg ljeta na Otoku sunca slijetati zrakoplovi s turistima”.
Međutim, to se nije dogodilo, ali je tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ipak pokrenulo geotehnička istraživanja terena, postupak odabira najpovoljnije lokacije, izradu studije utjecaja na okoliš, i drugo. Projekt je od samoga početka vođen netransparentno i politikantski, jer se pri donošenju važnih odluka zaobilazilo tijela jedinica lokalne samouprave, pa i “Zrakoplovnu luku otoka Hvara” d.d., u koju su osim njih bile uključene i relevantne hotelske tvrtke s tog područja.

Bebić: Kapitalni projekt

U proračunu RH za 1999. bilo je predviđeno 10 milijuna kuna za gradnju zrakoplovne luke, ali je to kasnije rebalansom prepolovljeno. Svi otočni gradovi i općine (Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj) zagovarali su svoje lokacije, pa je spomenuto Društvo s vremenom stavljeno u stanje mirovanja, osobito nakon što su prije desetak godina Davor Žuvić, bivši koordinator za izgradnju otočnih zrakoplovnih luka, i Zvonimir Vedriš, bivši pomoćnik ministra MPPV-a, bili osumnjičeni za kriminalne radnje, kojima je država navodno bila oštećena za više od 21 milijun kuna.
Ljudi se na Hvaru organizirano bave turizmom još od daleke 1868. godine, otok danas ostvaruje više od 1,1 milijun noćenja, pa je sasvim razumljivo da se gradnjom autoceste Zagreb – Dubrovnik i budućom rekonstrukcijom državne prometnice Sućuraj – Jelsa (d-116) ponovno aktualizira i projekt izgradnje zrakoplovne luke otoka Hvara.
– Na posljednjoj koordinaciji gradonačelnika i općinskih načelnika čvrsto smo dogovorili da ćemo podržati jednu lokaciju zrakoplovne luke, koja će, prema svemu sudeći, biti na području Poljica – Zastražišće, jer je to zapravo kapitalni projekt od primarnoga značenja za daljnji razvoj turističkoga gospodarstva.
Naravno, još uvijek smo nezadovoljni trajektnim i katamaranskim vezama s kopnom, pa punu podršku dajemo i rekonstrukciji otočne žile kucavice s kojom ćemo u skoroj budućnosti biti povezani na autocestu prema Zagrebu i Dubrovniku – kazao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić, uvjeren da bi se zrakoplovna luka na otoku Hvaru mogla izgraditi tijekom sljedećih pet godina.

Milatić: Sredstva privatnika, države i fondova EU-a

Otočani su za to i zainteresirani, no nije im baš jasno kako će se projekt u uvjetima ekonomske krize financirati. Bivši splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja problem je pokušavao premostiti 2004. kada je sa skupinom talijanskih i ruskih poduzetnika potpisao Protokol o investicijskom programu na otoku Hvaru.
Ta PRIMA grupa najavljivala je izgradnju bescarinske zone i aerodroma, govorilo se o europskom centru za protupožarnu kontrolu, pa čak i o međunarodnoj trgovini dijamantima, ali opet ništa. – Splitsko-dalmatinska županija je i prije kao najpovoljniju lokaciju zagovarala upravo onu na području Poljica – Zastražišće, a sada je, s obzirom na nasade vinove loze tvrtke “Plančić”, potrebno pomaknuti nešto istočnije, također na državno zemljište.

Hvar bi htio slijediti nekadašnji primjer sa susjednog Brača /Cropix

Na taj način ćemo izbjeći problem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s privatnim osobama, a što se investicije tiče jasno je da lokalna samouprava nema novčanih sredstava za izgradnju zrakoplovne luke. Ipak, mi ćemo ustrajno animirati privatne investitore, tražiti pomoć države i koristiti se fondovima Europske unije.
Eto, i vlasnik hotelskih tvrtki u Jelsi Laszlo A. Kerekes nedavno je rekao da je sa svojim partnerima zainteresiran za jedan takav projekt na Hvaru – zaključio je jelšanski načelnik Ivo Milatić.
Izvor:Slobodna Dalmacija