Brojalicom „Igra, šeta“ mlađe skupine Folklornog društva „Šaltin“, postavljenom prema zapisu osnivačice i dugogodišnje voditeljice društva prof. Mirjane Kolumbić Šćepanović, otvorili smo sinoć njenu „Noninu škrinju“.
Emotivna večer bila je mnogo više od promocije knjige, bila je to posveta životnom djelu autorice koja je preminula početkom ove godine, ne dočekavši knjigu, tada upravo izašlu iz tiska. Sinoćnja prezentacija bila je istovremeno i komemoracija i stručni osvrt na izdano djelo, hrabar pogled u budućnost i nostalgičan žal za prošlošću.
O autorici, povjesničarki umjetnosti i višoj kustosici Muzeja hvarske baštine, čiji je čitav radni vijek bio obilježen hvarskim kazalištem i folklornom baštinom otoka, vrlo emotivno su govorili njeni bliski suradnici, kolege i prijatelji: prof. Vidoslav Bagur, koreograf i plesni pedagog te voditelj KUD-a “Metković”, umirovljeni kustos Muzeja hvarske baštine prof. Marinko Petrić i predsjednica FD „Šaltin“ Magda Mladina.
Knjiga “Nonina škrinja – iz folklorne baštine otoka Hvara” objavljena je u izdanju Instituta za etnografiju i folkloristiku i Etnografskog muzeja Split, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Hvara. Na predstavljanju su pročitana pisma stručnih suradnika na knjizi koji, na žalost, nisu mogli jučer prisustvovati promociji. Predstavnici suizdavača – urednik dr. sc. Tvrtko Zebec s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ravnatelj Etnografskog muzeja u Splitu dr. sc. Silvio Braica te recenzenti s Instituta, dr. sc. Marina Blagaić Bergman i dr. sc. Joško Ćaleta, dali su svoj stručni pregled ovoga djela, ocijenivši ga izuzetno važnim ne samo za lokalnu, već i za širu znanstvenu zajednicu.
Večer je završila nastupom FD „Šaltin“, kojima su se pridružili članovi FD Starogrojčica iz Staroga Grada (čija je Mirjana bila voditeljica posljednjih godina) i KUD-a Metković, i njihovom zajedničkom izvedbom Forskih toncih, koje je upravo autorica “Nonine škrinje” obnovila i spasila od zaborava. Ovaj građanski ples njenom se zaslugom već desetljećima pleše na hrvatskim i međunarodnim pozornicama, pokazujući svu raskoš i slojevitost hvarske folklorne baštine koja za nove generacije ostaje trajno sačuvana u vrijednom djelu naše sugrađanke.
Riječima prof. Mirjane Kolumbić: “(…) Nameće se potreba pisati o folklornoj baštini otoka Hvara, i to ne samo stoga što je bitno različita od svoje uže ili šire kulturne i etnološke okolice i profila građanske kulture (jer je ona upravo to – građanska). Ne zato što je bogatija ili siromašnija od drugih, možda zanimljivijih i originalnijih sredina, već jednostavno stoga što je postojala. Ali najviše stoga što je hvarska folklorna baština jedan cvijet u vijencu, jedna perla u ogrlici, jedna nota u pjesmi, jedan zvuk u svirci, što sve zajedno čini ukupnost hrvatske kulturne baštine, koja je jedan od najznačajnijih uporišta kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda.”
Foto: Đani Ivančević
