Ravnateljica hvarskog Dječjeg vrtića „Vanđela Božitković“ prof. Sanja Ćurin dobitnica je godišnje nagrade „Ivan Filipović“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u području predškolskog odgoja i obrazovanja za 2013. godinu.
Najveća državna nagrada na području prosvjete stigla je, među ostalim, i za podizanje kvalitete rada u dječjim vrtićima posebice uključivanjem roditelja, sugrađana, ustanova i organizacija lokalne zajednice u rad vrtića, kao i vrtića u lokalnu zajednicu. Pri tom su istaknuti zajednički programi s Gradskom knjižnicom, Gradskim odborom Crvenog križa te programima grada Hvara. Vijest o nagradi stigla je upravo tijekom održavanja 10. Dana otočkih dječjih vrtića, stručno-znanstvenog skupa s međunarodnom suradnjom čija je organizacija u suradnji sa splitskim Filozofskim fakultetom jedan od razloga za dobivanje nagrade.
Uz čestitke ravnateljici na ostvarenom uspjehu, donosimo i njen izvještaj sa skupa koji je još jednom pokazao važnost rada na „baštinskim projektima“ u predškolskoj dobi, kao zaloga za njeno očuvanje za generacije koje dolaze. Skup su vodile i moderirale izv.prof.dr.sc. Hicela Ivon i prof. Ćurin.
Trodnevni stručni i znanstveni skup s međunarodnom suradnjom – 10. Dani otočkih dječjih vrtića Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, „Od baštine za baštinu“, s temom Dijete-baština-odgoj i obrazovanje organizirali su Dječji vrtić Vanđela Božitković Hvar, Grad Hvar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za rani i predškolski odgoj, Centar za interdisciplinarne studije – Studia Mediterranea i Hrvatsko-pedagoško-književni zbor – Ogranak Split. Manifestacija je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Grada Hvara i Županija Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.
Skupu je prisustvovalo 84 odgojitelja, stručnih suradnika,pedagoga, logopeda, ravnatelja i sveučilišnih profesora, a otvaranje skupa proteklo je svečano uz prepunu gradsku loggiu građana i predstavnika javnog i društvenog života grada, sa predstavljanjem dječjih slikovnica, koje su predstavila djeca iz Dječjih vrtića Svirče, Vrbanj i Hvar. Prisutne goste i sudionike pozdravili su prigodnim i toplim riječima gradonačelnik Hvara Rino Budrović i biskup hvarsko-bračko-viški msgr. Slobodan Štambuk, a u ime dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prodekanica doc.dr.sc. Vesna Kostović Vranješ te izv.prof.dr.sc. Hicela Ivon, sa Odsjeka za rani i predškolski odgoj FF Sveučilišta u Splitu, a svečan ton otvaranju jubileja dala je i muška klapa „Galešnik“ iz Hvara.
Za jubilarnu desetu godišnjicu ostvaren je bogat program. Predstavljena su 23 odgojna projekta kroz Zbornik radova kojeg je uredila dr.sc. Hicela Ivon i prezentacijama prvog dana stručnog skupa. Predstavljeno je 70-ak slikovnica koje su napravljene u vrtićima od strane djece i odgojitelja na baštinskim temama, bilo da se radi o materijalnoj ili nematerijalnoj baštini. Sakupljene su i predstavljene stare igračke od četrdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, a među njima su bile lutke s odjevnim predmetima,slikovnice iz pedesetih i šezdesetih godina, imitativne igre (šivača mašina, stroj za pečenje pizze,igralište, povezani telefoni), drvene društvene igre, slagarice i životinje.
Predstavljena je izložba fotografija prof. dr.sc. Anne Kožuh iz Krakowa (Poljska) pod nazivom „Pet koraka ispod Ekvatora“ o djeci na udaljenim otocima svijeta. Održane su tri likovno-kreativne radionice, predstavljena slikovnica „Velike kuće“ autorice Maje Jelušić i ilustratorice Ane Kolege te knjiga „Brime“ odgojiteljice Nedjeljke Lupis iz Vignja na Pelješcu.
Zadnjeg dana skupa izlagalo je jedanaest znanstvenika sa fakulteta u Krakowu,Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i fakulteta u Kopru, te zadarskog i splitskog filozofskog fakulteta. Svim predavanjima podloga je baština i tradicija.
Nakon vrlo kvalitetne interaktivne lutkarske predstave koju su izveli doc. Jelena Sitar Cvetko (Kopar) i mr.sc. Igor Cvetko iz Ljubljane, a kojoj se pridružilo nekoliko djece i građana, trodnevni stručni i znanstveni skup završio je okruglim stolom na kojem je zajednički zaključeno da je vrijedno i važno nastaviti raditi na „baštinskim projektima“, jer razvijaju osjetljivost djece za posebnosti kraja kojem pripadaju, a posebnosti se odnose na jezik, glazbu, umjetnost, arhitekturu, te na sva duhovna i materijalna bogatstva. Konkretni odgojno-obrazovni prinosi baštinskih projekata su: stjecanje osnovnih spoznaja o sebi, materijalnoj i duhovnoj kulturi i stvaralaštvu,važnost svakog pojedinca u prenošenju kulturne baštine, poticanje razvoja empatijskih sposobnosti, njegovanje temeljnih ljudskih vrijednosti, razvijanje kreativnih potencijala djece. Na okruglom stolu , znanstvenici su posebno naglasili važnost baštinskih projekata i za održivi razvoj, koji podrazumijeva oblik razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja budućnosti generacija.
Sanja Ćurin
Izvor: www.otok-hvar.com
