Poklade, karneval, maškare, vrijeme je u godini koje počinje od Sveta tri kralja i traje do početka korizme. Iako ima određen dan početka, karneval ne traje svaku godinu isto, već ovisi o tome kojeg datuma padne Pepelnica – Čista srijeda.Kulminacija karnevala je zadnjih dana od petka do najrazuzdanijeg utorka prije Pepelnice. To je za nas „Zodnji od karnevola“ kada se održava povorka, zabava i ludovanje u gradu sa završnim čitanjem testamenta i simboličnim paljenjem Jureta Karnevola. Konačno navečer se održava svečani maskirani ples do ponoći. Ovoga dana cijeli grad sudjeluje u zabavi i ludovanju.
Pokladni običaji vežu se na vrijeme prelaska zime u proljeće u kojem ljudi pokušavaju raznim postupcima utjecati na prirodu za svoju dobrobit, da bi primjerice imali rodnu i uspješnu godinu koja nastupa nakon zimskog mirovanja. Takvi običaju vuku podrijetlo iz predkršćanskih vremena iz područja magije i mitologije. Ipak, vremenski se uklapaju u kršćanski kalendar i svojom su razuzdanošću i kritiziranjem svjetovnih i crkvenih autoriteta često bili osporavani od crkvene i svjetovne vlasti. Posebno je to bio slučaj u gradovima gdje se kroz čitanje testamenta zna veoma oštro kritizirati sve negativno što je vlast u protekloj godini „zgriješila“.
U gradu Hvaru vrijeme karnevala je u povijesti veoma usko bilo vezano uz programe hvarskog kazališta, osnovanog 1612., točno prije 400 godina. Taj je period bio ustvari glavna kazališna sezona u kojoj se ostvarivao najveći broj raznih priredbi, svečanih plesova – kavalkina, kao naravno i maskiranih plesova, na koje su dolazili svi građani ne samo iz grada Hvara, već i iz cijelog otoka pa i otoka Visa. Tako se u sezoni 1836. godine odigralo 36 priredbi, među njima i opera „Norma“. Znamo da je kazalište bilo najaktivnije kroz 19. stoljeće kada je i kazalištem i njegovim programom upravljalo Kazališno društvo osnovano 1803. godine. Međutim, i prije toga, točnije 1712. godine dakle 100 godina nakon osnutka kazališta, Antun Matijašević Karamaneo opisao je brojne igre, nadmetanja, maskerate, komedije i tragedije koje su se za karnevala u Hvaru održale u čast zapovjednika Jadranskog mora – Marina Capela.
Tradicija karnevala održala se i kroz vrijeme bivše države, nekih godina uspješnije, nekih ne, ali uvijek sa svečanim maskenbalom, puno maškara, izvrsnih kostima, lutrijom, tombolom, te izborom najboljih maski. Nekad, pedesetih i šezdesetih godina, gotovo svake su večeri gradom ludovale grupice djece kao i odraslih maskiranih bilo kako i u bilo što. Bilo je važno izaći, susresti se s ostalim maškarama, napraviti poneku „psinu“ i uživati ako vas nitko nije prepoznao. Ovakav je način maškaranja, na žalost, zamro zadnjih dvadeset godina 20. stoljeća. Ipak, maskenbali i običaj maškara održali su se i do danas, kada se cijela priča događa oko pokojeg svečanog plesa kroz karneval, te u utorak na „zodnji karnevola“ kada u zabavi u gradu sudjeluju školska djeca, mnoge maškarane skupine mladih i onih manje mladih, a i svi građani.
Pogledajte s nama neke kostime koje i nakon dugog niza godina rado pamtimo. Vjerujem da i vi imate poneku „nezaboravnu sliku maškara“ koju bi možda rado podijelili s nama.
Za OH: Mirjana Kolumbić
Izvor:www.otok-hvar.com
