Jučer je u Zagrebu u 94. godini preminuo Velograbljanin Kuzma Petrić – Gričin, koji je svojim djelovanjem iznimno zadužio Velo Grablje i otok Hvar. Iako su ga život i profesionalni rad odveli s otoka, njegova veza s rodnim selom uvijek je bila iznimno jaka. Uz stalne kontakte s rodnim krajem, ovaj iznimno plodan autor ostavio je važna publicistička djela u kojima je sačuvao tragove povijesti i života na otoku.
Kuzma Petrić rođen je u Velom Grablju na otoku Hvaru 1930. godine gdje je završio osnovnu školu. Školovanje je nastavio u Beogradu, zatim u Katowicama i Pionkyu u Poljskoj iz koje se vraća krajem 1948. godine. Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine, bio je dugogodišnji direktor Kemijske industrije Karbon u Zagrebu. Umirovljen je 1997. godine.
Njegova monografija „Velo Grablje na otoku Hvaru život, razvoj i iseljavanje u 20. stoljeću s rječnikom grabaljskoga govora“, objavljena 2006. izuzetno je vrijedan dokument o svim aspektima života jednoga mjesta u kojem su prikazane povijesne prilike te društveni i gospodarski odnosi, a njen etnografski, demografski, lingvistički, gospodarski, kulturni i povijesni značaj širi je od granica Veloga Grablja i otoka Hvara. Temom iseljeništva bavio se i u člancima objavljenim u Hrvatskom iseljeničkom zborniku u nakladi Hrvatske matice iseljenika.
Intenzivno je surađivao s Udrugom za zaštitu i revitalizaciju Veloga Grablja „Pjover“, u čijem izdanju su izašle tri vrijedne knjige: „Hrvatska kolijevka lavande“ (2012.), „Otok Hvar – Velo Grablje ljudi i događaji u 20. stoljeću.“ (2016.), i posebno „Rječnik govora Velog Grablja“ (2018.) u kojem je sačuvao od zaborava život i jezik Veloga Grablja. Tekstove o ružmarinu, lavandi, buhači i maslini, biljkama koje su obilježile povijest sela i otoka, osim u svojim knjigama objavljivao je i u časopisu Priroda Hrvatskog prirodoslovnog društva.
Za svoj izniman rad na očuvanju i razvoju sela 2018. godine uručena mu je posebna zahvalnica za izniman doprinos radu udruge te očuvanju baštine Velog Grablja i otoka Hvara.
Uz svoj plodan spisateljski rad kojem je glavna tema bilo Velo Grablje, Kuzma Petrić napisao je više stručnih knjiga i monografiju za 65 godina tvornice Karbon. Bio je član Društva inženjera i tehničara Hrvatske, Društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), Društva diplomiranih inženjera i prijatelja tehnološkog studija (AMACIZ), Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” te dugogodišnji član Izdavačkog savjeta časopisa Kemija u industriji.
Odlaskom Kuzme Petrića Velo Grablje i otok Hvar ostali su bez vrijednog zapisivača otočke povijesti i običaja, ali njegova djela ostaju kao važan dokument o ljudima i njihovom životu na otoku.
