Analiza stanja na Paklenim otocima, plan rasporeda sidrišta, pilot projekt gospodarenja i prikupljanja otpada nautičara na sidrištima, ograničenje ribolova u akvatoriju Škojih, planovi jačanja zaštite nad morem Paklenih otoka uz prezentacije konkretnih europskih primjera dobre prakse bile su teme stručnog skupa “Međuotočna razmjena na Paklenim otocima” koji se od 12. do 14. rujna održavao u gradskoj Lođi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ i Grada Hvara.
U programu stručnog skupa uz deset sudionika iz Francuske, Malte i Grčke, partnera JU „More i krš“ na navedenom projektu, sudjelovali su dionici s područja grada i otoka Hvara te predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telašćica.
Predstavljanje međunarodnog certifikata održivog otoka SMILO, u koji se uključuju Pakleni otoci, analiza stanja na Paklenim otocima na temu turizma, vode, energije i otpada koju je izradila i prezentirala Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš te rasprava koja je uslijedila obilježili su prvi dan stručnog skupa.
Predstavljeni su i primjeri iz prakse partnera na projektu „Erasmus + Kružna ekonomija na malim EU otocima“, a zainteresirani su bili upoznati s procesom dobivanja SMILO certifikata za arhipelag Frioul kroz analizu stanja koju su iznijeli Elissa Baliarda i Julie Guery iz Grada Marseillea.
Drugog dana skupa Stephane Penverne iz Nacionalnog parka Port-Cros i Julien Tavernier iz Nacionalnog parka Calanques predstavili su ekološke trajne sidrene sustave koji se instaliraju u morsko dno s minimalnim utjecajem na prirodna staništa. Sudionici iz lokalne zajednice postavljali su mnoga pitanja u vezi izdržljivosti eko sustava sidrenja i tehničkih karakteristika istoga. Francuski partneri potvrdili su da u 25 godina nisu imali ikakvih sigurnosnih ni ekoloških problema te su u potpunosti zadovoljni rješenjima.
U Nacionalnom parku Kornati ekološki sustav sidrenja postavljen je 2020. godine, a predstavnici Parka također su izrazili zadovoljstvo njegovom izdržljivošću. Jedini problem su uočili kod vezivanja za plutaču kada su nautičari sami to radili, ali je riješen nabavkom adekvatnih plutača i asistiranjem prilikom priveza. Svi sudionici uključili su se u raspravo o nacrtu Plana rasporeda sidrišta kojeg je izradila Obala d.o.o.. Neka buduća polja sidrenja na lokacijama Vinogradišće, Ždrilca i luka Soline smanjena su čime će biti omogućen ugodniji boravak na plaži i sigurnije plivanje.
Trećeg dana Erasmus + susreta raspravljalo se o zonama bez ribolova koje omogućuju oporavak ribljeg fonda Paklenih otoka. Predstavljena je analiza Nacionalnog parka Calanques gdje je oporavak bio vidljiv već nakon tri godine, a iz godine u godinu brojnost i biomasa vrsta je u porastu. Istaknuto je da veća riba stvara više pomlatka, a isti se prelijeva na okolno područje tako da u konačnici od ove mjere i ribari imaju koristi. Utvrđeno je da su rezultati mogući jedino uz strogi nadzor i praćenje stanja te konstantan dijalog sa lokalnom zajednicom.
Dr.sc. Marinko Petrić istaknuo je da je zapadna strana arhipelaga veliki potencijal za kreiranje takve zone u kojoj bi prirodna ali i kulturna baština Paklenih otoka bila zaštićena.
Diskusija oko stroge zaštite, sidrenja kao i ostalih tema održivog razvoja Paklenih otoka nastavit će se ove jeseni prilikom formiranja SMILO Otočnog odbora Paklenih otoka u koji će biti uključeni predstavnici javnog i privatnog sektora, nadležnih institucija i lokalne zajednice (njih 16 već je uključeno u rad sličnog tijela koje djeluje na zaštiti), o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena.
Skup je organiziran u okviru projekta „Erasmus + Kružna ekonomija na malim EU otocima“ JU More i krš, financiranog od strane EU fondova, Fundacije princ Albert od Monaka i MedPan mreže upravitelja morskim zaštićenim područjima na Sredozemlju u svrhu jačanja učinkovitosti upravljanja.
Foto: Đani Ivančević, za Grad Hvar
