Nedavno javno objavljeni konzervatorski elaborat za naselje Velo Grablje na otoku Hvaru, koji su naručili Grad Hvar i Splitsko-dalmatinska županija koincidira s jučer održanim stručnim skupom i predavanjem na sajmu GAST u Splitu. Stručni skup pod radnim naslovom ‘Projekti Eko-etno sela’ su roganizirali Splitsko-dalmatinska županija i Sajam GAST.
Podsjetimo da je na županijskom nivou prije nekoliko godina pokrenuta inicijativa u cilju obnove tradicijskih zanimanja, obrta, te revitalizacije malih naselja na otocima i u unutrašnjosti Dalmacije.
Projekt Eko-etno sela je trenutno jedan od najkonkurentnijih oblika ruralnog turizma koji se oslanja na tradicionalnu graditeljsku baštinu, očuvanu prirodu, tradicionalne hrvatske proizvode, povratak domicilnog stanovništva u zapuštena sela, oživljavanje tradicijske proizvodnje i obrta te obnovu tradicionalnih dalmatinskih kuća, zadružnih domova, škola, crkava, kapela i ostalih objekata. Važnost Eko-etno sela treba promatrati i kroz turistički trend povratka prirodi i valorizacije autentičnosti kao najvišeg kriterija vrijednosti pojedine destinacije.
Na skupu je prezentiran projekt koji je do sada najveće rezultate ostvario na otoku Hvaru. Projektom su obuhvaćena napuštena ili gotovo napuštena hvarska naselja Humac, Zaraće, Brusje, te Malo i Velo Grablje. Na predavanju je detaljno predstavljen primjer pastirskog naselja Humac, koje je udaljeno 7 kilometara od Jelse. Za naselje koje je bilo uvijek privremeno stanište, izgrađeno uglavnom u tradicionalnoj tehnici suhozida je napravljen elaborat i konzervatorski urbanistički plan. Humac je uglavnom satsavljen od kamenih prizemnica i nekoliko objekata je obnovljeno kao ogledni primjer očuvanja takve graditeljske tradicije.
Znatno kompleksniji projekt je bila izrada konzervatorskog elaborata za Velo Grablje koji je završen u veljači ove godine. Navedeni elaborat je odlična osnova za očuvanje, ali što je još važnije i revitalizaciju tog naselja zanimljive povijesti, samo 11 kilometara udaljenog od mondenog Hvara. Uspjeh projekta obnove Malog i Velog Grablja je zapravo posljednja šansa za očuvanje tradicionalne graditeljske baštine, ali i krajolika koji je oblikovan ljudskim rukama, u obliku brojnih nasada na ograđenim terasama na obroncima. Taj poljoprivredni raster nekadašnjih vinograda i nasada lavande predstavlja iznimnu abijentalnu vrijednost.
Grad duhova
Velo Grablje zovu i grad duhova, zbog činjenice da sada u njemu stalno živi još samo pet-šest stanovnika. Ipak, nedjeljom u mjesnoj crkvi se okupi puno više mještana, koji sada uglavnom žive uz more, u Hvaru i drugim mjestima. Ipak, oni su ostali fanatično vezani uz svoje naselje i osnovali su udrugu ‘Pjover’ koja se uključila u projekt revitalizacije naselja.
U elaboratu se na početku prezentira povijest i obilježja naselja, te obilježja krajolika. Nakon toga se analizira stanje kulturnih dobara, te osvrt na nematerijalnu baštinu Velog Grablja. Posebnu znanstvenu vrijednost ima detaljna analiza postojećeg stanja i obuhvaćeni su svi aspekti, od načina gradnje, vrste materijala, do analize organizacije ulica i samog naselja. Najvažniji dio elaborata na kraju donosi sustav mjera zaštita, koji će biti osnova svih daljnjih aktivnosti u projektu.
Projekt Eko-etno selo, u planu realizacije na prvom mjestu ima u vidu kriterije konzervatora i od njih se ne odstupa. To zapravo garantira autentičnost, koja je označena kao ključni element buduće tržišne pozicije i revitalizacije naselja. Projekt je precizno razradio i poslovni model u kojem je predviđena komercijalna funkcija za oko 30 posto objekta, od primjerice dvije smještajne jedinice, pa naviše, ovisno o gabaritima objekata. Predviđeni su i ugostiteljski sadržaji, suvenirnice, ali i javni sadržaji. Najvažniji element je i revitalizacija tradicionalnih zanata i aktivnosti, primjerice u Velom Grablju proizvodnja lavandinog ulja.
Takve se projekte u velikoj mjeri financira iz EU fondova, najviše za infrastrukturne zahvate, a za održivu ekonomiju tih zajednica se predlažu i značajne porezne olakšice. U izradi dokumentacije i planova za projekt, veliki posao je odradio Konzervatorski zavod u Splitu. U slučaju obnove Velog Grablja, činjenica da je naselje gotovo napušteno i smještaj daleko od obale je zapravo sretna okolnost, pa u graditeljskom i urbanističkom smislu nije devastirano, kao veliki broj sličnih u Dalmaciji u posljednja tri-četiri desetljeća. U Humcu je veliki dio objekta građen suhozidom bio gotovo porušen, dok u Velom Grablju to nije slučaj, pa će i obnova biti znatno lakša u fizičkom smislu.
Znatno teži dio projekta će biti obnova života. Nakon završetka elaborata, na redu je djelovanje na terenu. Ovaj pokušaj može biti uzor i ogledan primjer pune zaštite i revitalizacije, ali na način koji je ekonomski i socijalno prihvatljiv. To ne bi trebao biti samo konzervatorski i komercijalni turistički projekt, već popravni ispit iz ekonomije, graditeljstva i urbanizma za Dalmaciju.
Velo Grablje u svojih pet-šest stoljeća je bilježilo uspone i padove, pa tako krajem 19. stoljeća u njemu živi oko 500 stanovnika. Već sredinom 20. stoljeća, broj stanovnika Velog Grablja je prepolovljen, 1969. u njemu živi 160 stanovnika, a sada je taj broj jednoznamenkast. Hoće li se taj broj opet početi rasti, ovisi o ovom projektu.
Izvor: tportal.hr
