Na impozantnih 530 četvornih metara autor izložbe prof. Mihovil Ritonija zapravo predstavlja četiri povijesne, atraktivne i neobične teme, koje će zajedno svakom posjetitelju ispričati nezaboravnu morsku priču iz Hrvatske.

− Već samim ulaskom u ovu povijesnu zgradu možete se upoznati s poviješću Arsenala i najstarijeg pučkoga kazališta u Europi, a potom vas uvodimo u priču o gajeti, povijesnoj dalmatinskoj brodici, koju nam je posudio Zlatko Barišić iz Hvara.

Na njezinu jedru prikazujemo fantastičan dokumentarni film dr. sc. Joška Božanića (“Rođenje gajete”), koji ne govori samo o brodograditeljstvu, nego i o civilizaciji i kulturi Mediterana. Potom stižete ravno do virtualnog akvarija i u svijet jadranskih koralja, njih čak 92 vrste na jednome mjestu, a usput vam ljepotu Jadrana želimo dočarati najdužom slikom na svijetu “Val” umjetnika Đuke Siroglavića, kojom je zaslužio certifikat Guinness World Recordsa − kazao je prof. Ritonija, naglasivši da Arsenal u 21. stoljeću treba biti okosnica kulturnog turizma na našoj obali.

S tim se složio i gradonačelnik Pjerino Bebić, koji je prigodom otvaranja izložbe pozdravio sve nazočne, osobito hvarskog biskupa msgr. Slobodana Štambuka, rekavši da je to zaista dobar način promocije hrvatske baštine i povijesti kroz ljepotu mora i koralja.

Izložba je istodobno i velik doprinos hvarskoj turističkoj sezoni, a stav je svih relevantnih čimbenika u gradu da Arsenal, kao jedinstvena i monumentalna građevina, treba živjeti svih 365 dana u godini te sa svojim sadržajima biti na usluzi i Hvaranima i turistima. Otvaranje je popraćeno scensko-glazbenim nastupom klape “Bodulke”.

Izložbu prati postav autorskoga koraljnog nakita dizajnerice Margarete Juzvišen-Margo, a ona je na bajkovit način postavila koralje kao dio modernog, ali povijesnog hrvatskog nakita.

Velik interes izazvao je i kalendar za 2012. godinu s fotografijama na kojima prevladavaju nadasve zanimljivi motivi sa srednjodalmatinskih otoka umjetničkog fotografa Borisa Kragića, a predstavljena je “Enciklopedija hrvatskih koralja” Nevena Milišića koja je, prema riječima prof. Ritonije, i bila inspirativna iskra za ovaj događaj.